Ljepotica medju planinama 

Kad se sa asfaltnog puta sto uz Cemerno ide dalje na sjever odvojite  makadamom na zapad I prodjete planinsku zaravan Lukavicu, iznad Barnog Dola pred vasim ocima puci ce desetine kilometara nevidjene prirodne ljepote. I sto se vise ,tim putem , budete peli ka Previli , Vitoj Bari I dalje, slike ce biti jos ljepse,velicanstvene.

Nastaviti se moze (narocito u koliko ima pogon na sva cetiri tocka) dalje i stici do pod Orlovac, a hrabriji I dalje prema Kalinoviku. No sva ta ljepota vidjena kroz prozor automobila neuporediva je sa ljepotama koje ce te vidjeti, omirisati I opipati u koliko svog ljubimca ostavite tu negdje, a nastavite dalje sa planinarskim ruksakom na ledjima.

Boravio sam na mnogim planinama u Jugoslaviji,sve su one na svoj nacin lijepe, ali Zelengora je (nisam nimalo lokalpatriota) drugacija, ljepsa, neponovljiva.

Planinski masivi Zelengore priradaju trima opstimana: Gacku, Kalinoviku I Foci.Formiranjem Nacionalnog paka “Sutjeska” na Tjentistu 1962 godine ova planina je , u smislu upravljanja resursima,pripala tom parku, pa je zbog toga u literature uglavnom slovila kao focanska. Malo bolji poznavaoci sjetice se brojnih katuna Hercegovaca na njoj , stala i pasnjaka “Planinskog dobra” iz Gacka, koje je godinama na njima ostvarivalo svoj program ‘Pasnog tova”.

Jos iz vremena Austrougarske ostala su sudski izborena prava pojedinaca stocara na ove katune, kao i gatacke Zadruge na svoje posjede.Nacionalni park je godina pokusavao sudski osporiti ta prava- neuspjesno.

Treba biti posten I istaci cinjenicu da te dvije aktivnosti, Park i stocarenje nisu sretno egzistirale, ali pravo je pravo…

Zelengora je prostrana visoravan na kojoj se izdižu mnogi grebeni, iz­među kojih su: Lelija (2032 m), Orlovac (1875 m), Drhtar (1991 m), Dumoš (1879 m), Prutača (1813 m), Javić (1879 m), Duboki do (1976 m), Krbog-rad (1907 m), Maglaj (1917 m), Golija (1934 m), Todor (1949 m), Todorac (1906 m), Kalelija (1975 m), Ljeljen (1785 m), Orlovac (1966 m), Borovno (1835 m),

Klek (1896 m), Stog (1821 m), Munjas (1892 m), Bregoč (2015 m), Kozje brdo (2014 m), Košuta (1871 m), Treskavac (1805 m), Uglješin vrh (1858 m), Ardov (1725 m) itd. Na zapadu najveći vrh je Lelija (2032 m), u centralnom masivu Zelengore Bregoč (2015 m), na istoku Tovarnica, sa Uglješinim vrhom (1858 m).

Sudeći po bogatstvu vode na planini, osnovnu podlogu čine vododržive naslage škriljevaca, iz kojih izbijaju brojni izvori bistre i hladne vode, odlične po kvalitetu i svježini. Od brojnih izvora na Zelengori spominjem samo neke: Badanj vrelo u Osljeg-dolu; Jablan vrelo u vrhu Ravne gore; Jezerce sjeverno ispod Golije; Mali Javić južno ispod Maglaj planine; Martinovo vrelo sjeverno ispod Planinke; Jablan vrelo kod Orlovačkog jezera; Konjska voda ispod visoravni Poda; Studene vode ispod Dzidžinskih stije­na, na južnoj strani Poda; vrelo kod Crnog jezera; Dobra voda na Barama itd.

Zelengora je vodom bogata planina isprepletena curcima, potoči­ćima, potocima, rječicama i rijekama. Važni potoci su: Dzafer-potok, Jelen-potok, Govza, Krupica, Otiješa potok, Živi potok, Bukovica,Treskavac, Kotač potok, Duboki potok, Ulaski potok, Usovački potok itd. Ovi potoci pripadaju površinski slivu Crnog mora. Na jugu Zelengore izviru ispod sed­la Gredelja i sačinjavaju izvorišnu čelenku Neretve potoci: Strugotić, Bist­rica, Šumić, Dučić, Igoštica, a dalje kao pritoci Neretve: Pridvoričko vrelo, Grebenac potok, Tumiški potok, Klistica, Jezerca potok i drugi. Ovi potoci pripadaju slivu Jadranskog mora. Tako na jugu Zelengore Neretva izbija ispod Gredelja i grabi vode u Jadransko more.

Rječica Govza se probija kroz vrletne stijene Husad-planine, a Otiješa u neprestanim brzacima juri između strmih stijena Radomišlje i Mrčin-planine, žure prema sjeveru u Bistricu, a ova u Drinu i s njom u Crno more. Vrbnička rijeka teče u Drinu. Hrvačka, Jabušnica i Klobučarica s pjesmom nose čiste, bistre i hladne vode sa Zelengore u ponosnu Sutjesku, a Sutjeska huči i ruši stijene, probija se kroz kanjone i kotline i najavljuje dolazak Drini. Ta romantika i divljina praiskonske prirode opija posjetioca.

Lijepu prirodu Zelengore, pitomu i romantičnu, ukrasilo je i devet pla­ninskih jezera, »gorskih očiju«, razmještenih po cirkovima, kotlinama i pašnjacima iznad 1500 m nadmorske visine. Tu je jezero Donje Bare, jezero Gornje Bare, Bijelo jezero, Crno jezero, Orlovačko jezero, Borilovačko jezero, Kotlaničko jezero, Štirinsko jezero i Kladopoljsko jezero. Obično se kaže daje najveće Štirinsko, najdublje Kotlaničko, a najljepše Crno jezero.

 Velike površine Zelen­gore prekrivene su bujnim čairima i livadama, među kojim su najbujniji: Urdeni do, Konjske vode i Poda. Kad gazite po čairima pod nogama osje­ćate kao da gazite po vunenim jastucima.

Zelengoru je lijepa i pitoma priroda romantički nakitila. Nijedna planina u Bosni i Hercegovini nije ravna njenom zelenilu. Iz bujnog zelenila na prostranim pašnjacima i kosanicama, divnim šumama, dižu se zeleni vrhovi sa širokim stranama i strmim sivim liticama prekrivenim zelenom klekovinom i išarani bijelim snježanicima - ljepota nenadmašne prirode i njene romantike. Po svom zelenilu ova planina je i dobila ime Zelengora.

 I iz ovog se vidi nenadmašna prirodna ljepota planine Zelengore.(1)

Zelengori mozete doci i sa druge strane, od Kalinovika.Mada se kvalitetom puta od Cemerna do Orlovackog jezera ni Gacani ne mogu pohvaliti, cini mi se da je put sa druge strane u mnogo gorem stanju..

Preko cvjetnih livada a potom šume, proplanka Omorni do  izacete na livade i pašnjake ispod Golovog brda (1720m) Voda ovdje zna biti problem u koliko ne znate lokalne izvore.  Uz padinu sa klekovima stize se na prevoj ispod vrha Lelije. Odatle nastavljate dalje i na najvši vrh planine Lelija 2032 mozete izaci za dva sata. Zbog udaljenosti komunikacija, a posebno ako planirate uspon na Bregoc,neophodno je da ovdje prenocite.Kako nikakvih objekata nije bilo niti ima, satori su jedino rjesenje.

 Naredni dan.

 Ako je avgust mozete se okupati,  i krenuli dalje pored groblja na brdu ka putu Čemerno - Kalinovik iznad Vitih bara.  Odatle se krece ka vrhovima Zelengore.

Pogled sa vrhova na okolne i daleke planine u ljetnim mjesecima je dobar, a ako je predhodnog dana padala kisa i zrak bio pun ozona, pogled je velicanstven, a fotografije izuzetne kvalitete.

U zavisnosti od toga vracate li se istom trasom i zeli te li obici Stog, Orlovac i pripadajuce jezero, ili imate organiziran prevoz za Cemerno, odlucicete da li ce te kampovati jos jednu ili vise noci.

Novije generacije ostace uskracene  zbog cinjenice da je minuli rat unistio vecinu predivnih planinskih objekata na Zelengori, da je hajducka ruka lokalnog stanovnistva desetkovala loviste, da tamo vise nema Jusufa Juga, Radojice Buturana ...

Nekako mi se cini da Zelengora bez njih i nije ona stara.