Vijesti

 Formirano udruženje "Futur art"

Ciljevi udruženja su:

U okviru utvrđenih ciljeva Udruženje će, u skladu sa zakonom i drugim propisima, pokretati i realizirati izdavačke i druge projekte (odgojno-obrazovni, edukativni itd.) kao što su izdavanje časopisa, knjiga i sl.

Predsjednik Skupštine i ujedno predsjednik Udruženja je Fuad Kovač, potpredsjednik Mirsad Bećirbašić, a sekretar Emir Operta.

U cilju realizacije programskih aktivnosti Udruženja nedavno smo pokrenuli izdavački Projekt pod nazivom “Veliki odmor”. Naime, književnici Mirsad Bećirbašić i Fuad Kovač su autori projekta, časopisa učenika osnovnih škola Kantona Sarajevo, pod nazivom “Veliki odmor”, na čijoj realizaciji rade skoro godinu dana.

Bećirbašić                                                                        Kovač

Namjera ovog časopisa, koji će biti besplatan i izlaziti jednom mjesečno, je da afirmira i podstiče potencijal mladih iz svih oblasti umjetnosti, ali i sporta, ekologije, tehnike, itd. Časopis će biti sastavljen najvećim dijelom od učeničkih priloga. Pojava časopisa je izraz nastojanja da se mladima posveti pažnja kakvu zaslužuju. “Veliki odmor” otvara učenicima prostor da iskažu i promoviraju svoj talenat i raznolike interese, a prvi broj će se uskoro pojaviti u svim osnovnim školama na području Kantona Sarajevo. 

Kontakt: 062 183 502 (Fuad Kovač), 061 159 133 (Mirsad Bećirbašić)

                                         „Futur art“

Sarajevo

Pripadniku Belih orlova sedam i po godina zatvora

 

TREBINJE - Vijeće Okružnog suda u Trebinju osudilo je juče Miletu Govedaricu iz Gacka na sedam i po godina zatvora zbog ratnog zločina koji je počinio u junu 1992. godine nad civilnim stanovništvom u ovom gradu.

Sudija Duško Popić je kazao da je Govedarica kriv što je 18. juna, u mjestu Zborna gomila, ispred motela "Košuta", iz automobila koji je bio u koloni koja je tu zaustavljena izveo svoju radnu koleginicu M.T. iz Gacka i silovao je u motelu.

Kada je htio da je siluje po drugi put spasio ju je vojnik koji se, zajedno sa još nekoliko muškaraca, prema navodima svjedoka, nalazio u toj prostoriji.

Govedarici je takođe utvrđena krivnja i za ubistvo civila Aziza Hasanbegovića, koje je kao pripadnik paravojnih formacija "Beli orlovi" počinio 28. juna ispred RiTe Gacko dok je ovaj ulazio u kamion kojim su protivpravno pritvoreni Bošnjaci iz Gacka tada trebalo da budu transportovani u kasarnu u Bileću.

Iako je odbrana bila bazirana na Govedaričinoj neuračunljivosti, Vijeće je, nakon tri neuropsihijatrijska vještačenja u ovom slučaju, zauzelo stav da neuračunljivost optuženog nije bila bitno smanjena u trenutku izvršenja djela.

Zbog javnog negodovanja na ovakvu presudu policija je iz sudnice izvela Govedaričinog brata, a još na početku suđenja, zbog neodobravanja Sudskog vijeća da se novinari odstrane sa suđenja, izašla je njegova sestra Milenka Govedarica-Bujišić.

Ona je nakon presude, međutim, novinarima izjavila da je izvještavanje suda sve vrijeme bilo jednostrano i da je porodica bila protiv isključivanja javnosti sa pretresa jer je njen brat bolestan čovjek koji nije ni vojsku služio.

"Trebalo je da bude upućen na psihijatrijsko liječenje, a ne u zatvor", kazala je Govedarica-Bujišićeva, istaknuvši da je ovo montirani proces protiv njenog brata.

Do pravosnažnosti presude ostavljen je rok žalbe Vrhovnom sudu RS od 15 dana, što će odbrana, kako je komentarisao Govedaričin advokat Predrag Ivanković, iskoristiti. (Nezavisne novine 10.7.8)

Prijetnje Fazlagiću , opet!

Jučer je , opet upućeno prijeteće pism onaslovljeno na Lutvu Fazlagića iz Kule Faylagića, predsjednika Medžlisa islamske zajednice Gacko.PIsmo je  stiglo putem pošte u dva primjerka.Oba imaju isti tekst samo je jedno pisano pisnaim a drugo štampanim ćiriličnim pismom. .Pismo je poslato iz Trebinja putem pošte..O ovome obaviještena je policija u Gacku. Istraga je u toku.Indikativno je i to da je fiksni telefon u posljepodnevnim satima kod Lutve Fazlagića bio u prekidu (samo kod njega u selu) više od dva sata.

Medžlis islmaske zajednice Trebinjue odnosno njegov glavni ima izražava zabrinutost za sigurnost malobrojnih povratnika i zaključuje da obzirom  je pismo naslovljeno dužnosniku Islamske zajednice a ne predsjedniku mjesne zajednice u Kuli Fazlagića da se radi o direktnom napadu na funkcionere Islamske zajednice istočne Hercegovine.

Od odgovornih se  traži  pronalaženje počinioca , sankcionisanje i jasna podrška bošnjačkih političara iz RS -e. Takođe očekujemo da gospodin Fazlagić kao i njegova porodica i povratnici u Kuli Fazlagića  od organa sigurnosti države, entiteta i lokalne policije budu adekvatno i dodatno zaštićeni.

Husein ef Hodžić, gl.imam

Fazlagić: Četiri prijeteća poziva

Kazali da će me zaklati pred djecom!

Osoba koja je uputila prijetnje predstavila se kao vojvoda Mile Blagojević...

Predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Gacko Lutvo Fazlagić, nastanjen u mjestu Fazlagića Kula, primio je u subotu navečer četiri telefonska poziva, u kojima je zaprijećeno smrću njemu i njegovoj porodici, saznaje "Dnevni avaz".

- Najprije se na dva poziva na kućni telefon javila moja supruga. Nepoznati muškarac, koji se predstavio kao vojvoda Mile Blagojević, nazvao ju je balinkurom i rekao da će je zaklati. Zatekao sam suprugu u kući kako plače - kazao nam je Fazlagić, te dodao: 

- Nakon toga, uslijedila su još dva poziva na koje sam ja odgovorio. Ista ta osoba i meni je na još brutalniji način prijetila. Psovao mi je "ustašku majku", pitao šta tražim ovdje i rekao: "Za tri dana ću doći, budi siguran da ću doći, i zaklati te tu pred djecom". Kazao je, također, da će mi prvo zaklati sina i niz drugih prijetnji i uvreda.

Fazlagić je slučaj prijavio policiji. Kaže da se boji za svoju i sigurnost svoje porodice. Isti osjećaj, dodaje, imaju i ostali povratnici.

- Nas je ovdje premalo i s razlogom se bojimo - kaže Fazlagić.

Direktor `Šućura` prisvojio 1,2 miliona

BIJELJINA - Jedinica za posebne istrage Uprave Kriminalističke policije MUP-a RS podnijela je Okružnom tužilaštvu u Trebinju izvještaj protiv Željka Lalušića (36), direktora d.o.o. "Šućur" iz Istočnog Sarajeva, jer je omogućio pribavljanje protivpravne imovinske koristi za ovo preduzeće od 1,2 miliona KM.

Kako saznajemo od izvora bliskog trebinjskom pravosuđu, Lalušić je osumnjičen da je, kao direktor "Šućura", krivično djelo zloupotreba ovlaštenja u privredi počinio 17. novembra 2006. godine.

"Lalušić je tog dana protivzakonito potpisao i dostavio nalog za naplatu mjenice Novoj banci Filijala Trebinje, izdatu od 'Elektroprivrede'", navodi se u izvještaju.

Na osnovu naloga i podnesene mjenice, kako saznaju "Nezavisne", izvršena je isplata 1.283.165,69 KM sa računa "Elektroprivrede Trebinje" na račun preduzeća "Šućur". Jedinica za posebne istrage utvrdila je da je nalog, odnosno mjenica za naplatu od strane Šućura, naplaćen protivno Zakonu o mjenici.

Iako su ugovorene obaveze od strane naručioca radova isplaćene u potpunosti u ugovrenom roku firmi "Šućur" kako je utvrđeno, Lalušić je naplatio mjenicu u iznosu od 1.283.165,69 KM kao navodnu razliku porasta cijena nafte na tržištu od dana raspisivanja tendera za izvođenje rudarskih radova 7. decembra 2004. godine do okončanja radova krajem 2005. godine.

"Nezavisne" su 2006. godine pisale da je izborom firme "Šućur" za najpovoljnijeg ponuđača, a potom i izvođača radova vrijednih 13 miliona KM, u više navrata grubo prekršen tenderski postupak za izvođenje rudarskih radova na površinskom kopu "Gračanica" u sklopu RiTE Gacko.

Prema dokumentaciji, koja se odnosi na pomenuti tender od 7. decembra 2004. godine, vidljivo je da se Tehnička komisija prilikom obrade tehničkog dijela ponude prvorangiranog ponuđača "Šućur " d.o.o. nije pridržavala propisanih uslova, čime je spriječeno poništenje odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

Na takvu odluku Tenderske komisije i namještanje tendera u korist firme "Šućur" presudan uticaj imao je Arsen Tešić, tadašnji pomoćnik generalnog direktora "Elektroprivrede RS" (ERS) za finansijske poslove. Tešić je trenutno zaposlen u RiTE Ugljevik i protiv njega Okružno tužilaštvo Bijeljina vodi istragu već duže vrijeme zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj.

Potvrđuje to i zahtjev za oslobađanje od poreza na promet za dizel gorivo D2 u korist firme "Šućur" d.o.o., koji je Tešić, potpisujući ga u ime generalnog direktora ERS Pantelije Dakića 19. maja 2006. godine, uputio Ministarstvu privrede, energetike i razvoja RS.

Prema tom zahtjevu, Tešić od Vlade RS traži da firmu "Šućur" d.o.o., koja u poslu sa RiTE Gacko treba da zaradi 13 miliona KM, oslobodi poreza na promet za količinu od 2.975.314 litara dizel goriva D2, dovodeći je time u jednaku poziciju s javnim preduzećima u okviru ERS.

Firma "Šućur" iz Istočnog Sarajeva, prema sudskoj registraciji, vlasništvo je Dragoslave (Dragoslav) Šućur, a za poslove u RiTE Gacko angažovala je mehanizaciju firme u vlasništvu Ljubiše Buhe Čumeta, zaštićenog svjedoka na suđenju za ubistvo Zorana Đinđića, koje se vodi u Beogradu.

Iako se kao direktor firme "Šućur " vodi i potpisuje Željko Lalušić, poslove kao kontrolor u ime Ljubiše Buhe Čumeta vodi izvjesni Aćim Skoko.

Jedina želja da su bliže doktoru

GACKO - Kućica od kamena sa gotovo urušenim krovom i malim prozorčićem, iza koje se uzdižu stijene, pruža sliku davno napuštenog ognjišta, ali dim koji je izlazio iz dimnjaka govorio je suprotno.

U tamnoj sobici na drvenom krevetu u kutu spavao je mališan Marko.

"Izvolite, uđite. Jeste li se umorili? Znamo da jeste, jer je valjalo doći do nas ovdje na Slavigoru. Hvala vam što ste nas se sjetili i donijeli pomoć. Valjda ćemo se opet vidjeti, ali negdje u gradu, bilo kojem, samo ne ovdje, u divljini, gdje je dostojanstven život davno nestao", dočekao je ekipu "Nezavisnih" ovim riječima djed Petar, koji je sjedio do nogu usnulog unuka.

Novinari i urednici "Nezavisnih novina" porodici Marković prikupili su navčani prilog i igračke za Marka.

Porodica Marković, osamdesetogodišnji djed Petar, njegov sin Miloš i snaha Novka, te dvoipogodišnji unuk Marko, živi u selu Izgori na obroncima Zelengore, u gotovo nemogućim uslovima. Za njih vrijeme kao da je stalo. Do drugih ljudi udaljeni su nekoliko kilometara. Kažu da bi im najveća pomoć bila kućica u Gacku ili Foči, kako bi bili bliže ljekaru.

"Već tri godine ne izlazim odavde, jer sam nepokretan. Snaha slabo vidi, a sin mi je takođe invalid. Međutim, najteže nam je zbog Marka, jer i on ima zdravstvenih problema. Uskoro bi trebalo da bude operisan i morao bi češće kod doktora. Vidjeli ste da nas pet kilometara dijeli od prvog asfalta. Da nam nije našeg kuma Obrada Vukovića i njegove porodice, a odnedavno i dobrih ljudi, ne znam kako bismo ostali živi", priča nam Petar.

Snaha Novka klimajući glavom potvrđuje njegove riječi. Dječak Marko u međuvremenu se probudio, osmjehujući nam se.

"Donedavno, Marko nije imao igračku, sada ih ima puno, jer su nas posjetili neki dobri ljudi i donijeli nešto hrane, odjeće, igračaka. U početku se bojao plišanih meda i drugih igračaka, a sada se navikao. Hvala vama iz 'Nezavisnih' što ste nas posjetili i donijeli pomoć. Svi Bosanci i Hercegovci su dobri, i znam da ćemo zahvaljujući njihovoj dobroti i mi dobiti svoj skromni dom negdje u gradu", riječi su kojima nas je ispratila Novka Marković.

Svi koji žele novčano pomoći ovoj porodici to mogu učiniti putem žiro računa: Nova banjalučka banka Gacko 5514101128393986, Centar za socijalni rad Gacko, za porodicu Marković.

Odsječeni od civilizacije

"Vidjeli ste da imamo poljski WC. U kući nemamo vode, a odnedavno imamo struju, ali kada je nevrijeme, a to je ovdje često, onda i nje nestane. Marka kupamo u maloj plastičnoj banjici ovdje u sobi, a mi se nekako snalazimo. Teško je. Nemamo s kim ni razgovarati, jer smo ovdje ostali samo mi. Teško je biti odsječen od ljudi, civilizacije", priča Novka Marković.(Nezavisne novine)

Svjedok tvrdi da trpi odmazdu

 08.04.2008

TREBINJE - Opština Gacko je 1997. godine zadužena za 100.000 KM bez skupštinske odluke, a sredstva nisu bila planirana ni u budžetu, kazao je pred Osnovnim sudom u Trebinju svjedok optužbe u slučaju protiv prvog čovjeka opštine Gacko Čedomir Janjušević.

Pred ovim sudom juče je počeo pretres protiv načelnika opštine Gacko Milana Radmilovića, koji je optužen za nezakonito podizanje kredita 1997. godine, u svrhu izgradnje vojne kasarne u MZ Avtovac, opština Gacko.

Janjušević smatra da je ugovor bio štetan po opštinu, jer je destabilizovao budžet opštine Gacko i stvorio dodatno opterećenje od oko 70.000 maraka kamata, budući da kredit nije vraćen u roku od 30 dana, kako je bilo predviđeno.

Janjušević je u to vrijeme bio na mjestu sekretara SO Gacko i Tužilaštvu je prijavio slučaj 2005. godine.

On dodaje da postoji velika vjerovatnoća da su ova sredstva uplaćena na račun opštinskog Sekretarijata za narodnu odbranu koji je 1992. godine ukinut, ali je račun ostao neugašen do 1998. godine.

Janjušević je kazao da je kreditom nezakonito raspolagao Radmilović, čime je, kako dodaje, zloupotrijebio svoj položaj.

Janjušević je kazao i da je Radmilović bez ikakvih kriterijuma, bez raspisanog oglasa, komisije, samovoljno dijelio građevinski materijal građanima Gacka. "Njihov spisak, koji sam predao Tužilaštvu, meni kao sekretaru i opštinskim odbornicima, u ruke je stigao jednom prilikom kada je načelnik bio bolestan", objašnjava Janjušević.

Ono što Janjušević još smatra neregularnim jeste činjenica da je odabrana firma "Safir", čiji je vlasnik bio tadašnji ministar za omladinu i sport Rajko Papović, a da, pri tome, nije bilo nikakvog tendera.

Janjušević tvrdi da zbog ovih prijava trpi odmazdu načelnika koji ga je najprije suspendovao sa posla.

"Kasnije sam načelnikovim rješenjem dobio posao samostalnog stručnog saradnika za građanska stanja, ali je prije sedam mjesci, prema novom pravilniku, ukinuto to radno mjesto", kazao je on.

Do sudije Ljiljane Simović, koja je vodila postupak, nismo uspjeli doći, jer je, kako nam je na portirnici Osnovnog suda rečeno, "mnogo zauzeta", dok sekretar na koga smo upućivani, Jelica Ijačić, nije bila u svojim prostorijama.

Od advokata Milana Radmilovića, koji, kako kažu, nisu očekivali novinarska pitanja, ipak smo dobili informaciju da on vjeruje da nije kriv i da očekuje da će sud pravilno i po zakonu presuditi... (Nezavisne novine)

Ruksak bačen na puške došao lovcu glave

Radan Đurović (51) iz Gacka izgubio je život nesretnim slučajem dok se u nedjelju prije podne vraćao iz lova u mjestu Ljeskovi Dub kod Nevesinja, potvrđeno nam je jučer iz Okružnog tužilaštva u Trebinju.

U porodici pokojnog Đurovića tuga. Kada je u nedjelju ujutro sa prijateljima otišao u lov i poveo pse, niko od njegovih bližnjih nije mogao ni pretpostaviti da će ga tada posljednji put vidjeti živog.

Kako saznajemo od rodbine poginulog, Đurović je sa Rankom Ivkovićem i Milimirom Glušcem (56) otišao u lovno područje Vranjača. Poveli su pse da se, kako ističu, istrče šumom. Familija poginulog, kao i Milimira Glušca naglašava da su više išli u šetnju, a da su iz navike ponijeli puške.

Dževad Muratbegović, tužilac Okružnog tužilaštva Trebinje, rekao nam je da se nesreća desila dok su lovci stajali pored lade nive. Nakon što su stavili puške u gepek, Glušac je bacio svoj ranac koji je pao na karabin koji je sa metkom u cijevi neko od njih ostavio otkočenim. Puška je opalila i hitac je probio lim vozila i Đurovića pogodio u stomak.

Prijatelji povrijeđenog su se, vjerovatno, uspaničili. Umjesto da Đurovića odvezu do bolnice u Nevesinju, koja se od mjesta nesreće nalazi 15-20 minuta vožnje, poveli su ga u Trebinje, što je mnogo dalje. Zbog težine povrede i obilnog krvarenja Đurović je preminuo u vozilu, na putu do Opšte bolnice u Trebinju.

Đurović je, kako doznajemo, bio registrovani lovac u Društvu Vranjača - Gacko. Radio je u termoelektrani Gacko i tako prehranjivao suprugu i dvoje djece.

Tužilac Muratbegović jučer je zatražio da se Milimiru Glušcu odredi pritvor.

Da nesreće u lovu nisu rijetke, govore i podaci da se skoro svake godine dogodi nekoliko incidenata.(Oslobodjenje)

Umro Avdo Čampara

Avdo Čampara rođen je 25. maja.1937. godine u Gacku. Osnovnu školu završio je u Gacku, a Gimnaziju u Mostaru. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1962. godine, nakon čega je bio pripravnik u Općinskom sudu u Gacku.

Za sekretara Općinskog komiteta SKJ u Gacku imenovan je 1964. godine i tu funkciju obavljao je pet godina. U isto vrijeme bio je poslanik u Društveno-političkom vijeću Skupštine SR Bosne i Hercegovine.

Za predsjednika Skupštine Općine Gacko izabran je 1969. godine i tu dužnost obavljao je pet godina.

Član Izvršnog vijeća Bosne i Hercegovine postao je 1974. godine, a nakon četiri godine, ponovo je izabran za člana Izvršnog vijeća BiH i sekretara za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku Izvršnog vijeća.

Krajem 1979. godine izabran je za Izvršnog sekretara Predsjedništva CK BiH, a tu funkciju obavljao je sedam godina.

Godine 1986. izabran je za republičkog javnog tužioca Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine i istovremeno člana CK SKBiH.

Nakon montirane afere, krajem 1987. godine, smijenjen je s funkcije republičkog javnog tužioca i ostao bez posla tokom naredne dvije godine.

Po okončanju prvih višestranačkih demokratskih izbora, imenovan je za generalnog sekretara Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine i tu funkciju je obavljao narednih šest godina.

Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, u mandatnom periodu 1996. - 1998. godine biran je za poslanika Skupštine Kantona Sarajevo, zatim za delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH te za prvog predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz reda Bošnjaka.

U periodu 1998. - 2000.godina ponovno je biran za poslanika Skupštine Kantona Sarajevo, Doma naroda Parlamenta Federacije BiH i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

U mandatnom periodu 2002. -2006. Čampara je bio na dužnosti savjetnika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Bio je član mnogobrojnih ekspertnih grupa te zakonodavnih komisija na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini.

Dugogodišnji je predsjednik Pravnog savjeta Stranke demokratske akcije i dobitnik Zlatne povelje mira Internacionalne lige humanista 1998. godine te brojnih drugih priznanja.

(FENA)

NISU KRIVI*

Крсто Савић и Милета Мучибабић изјаснили су се пред судијом за претходно саслушање Суда БиХ да нису криви за злочин против човјечности за шта их терети оптужница.

*Bice zaista zanimljivo pratiti ko jeste kriv, u koliko šefovi nisu.No  be obazirući se na to pravo pitanje jeste i mora biti, da li će i ostatak od 48 imena sa liste Tužilaštva, iz Gacka ,tako "hrabro" odbiti svoju odgovornost za učinjena djela.Neki valjda moraju biti krivi!

Odbačen zahtjev za blokadu projekta Gacko 2

TREBINJE - Sudija Osnovnog suda u Trebinju Smail Begović odbio je juče prijedlog pet investicionih fondova iz RS, koji su zatražili obustavu svih aktivnosti u vezi s izgradnjom drugog bloka termoelektrane u Gacku, dok ne bude riješen spor između Vlade RS i malih akcionara.

Prekid projekta u koji je "Elektroprivreda RS" (ERS) ušla u partnerstvu sa češkom energetskom kompanijom ČEZ fondovi su zatražili na pripremnom ročištu po njihovoj tužbi protiv ERS i RiTE Gacko. Fondovi su se odlučili na tužbu tvrdeći da su potpisivanjem ugovora sa ČEZ-om narušena njihova prava, odnosno, prava malih akcionara, obezvrijeđeni njihovi ulozi u RiTE Gacko i narušeno povjerenje investitora u tržište kapitala u RS. Iza tužbe su do sada stajali "Euroinvestment", "Zepter", "BLB-profit" i "Bors invest fond", a pridružio im se i "VB fond".

Sudija Begović odbio je da daje izjave, a u obrazloženju svoje odluke naveo je da fondovima ne može biti prouzrokovana nenadoknadiva šteta, s obzirom na to da ERS posjeduje imovinu iz koje se mogu namiriti ukoliko dobiju sudski spor.

Advokat fondova Miljkan Pucar izjavio je da će se žaliti na jučerašnju odluku sudije Begovića.

"S obzirom na to da je stav suda da ERS i RiTE Gacko imaju imovinu iz koje fondovi mogu da budu namireni pitamo se kako je to moguće, jer shodno sporazumu ERS sa ČEZ-om, ta imovina ulazi u novu zajedničku firmu 'Nove elektrane RS'", kaže Pucar.

Jugoslav Milanović, advokat iz Trebinja koji zastupa ERS, izjavio je da je odluka suda očekivana, jer za drugačiju odluku nije bilo argumenata.

"Smatram da je kompletna tužba prejudicirana, što ćemo pokazati tokom postupka", kazao je Milanović.

Sudija Begović je rekao da je stranama u sporu ostavljen žalbeni rok od osam dana od prijema jučerašnje odluke. U tom roku obje strane mogu da pokrenu žalbeni postupak kod Okružnog suda u Trebinju.(Nezavisne novine)

Stopiran projekat RiTE Gacko 2

06.03.2008 20:43

BANJALUKA - Vlada RS neće ići u dalju realizaciju projekta izgradnje drugog bloka termoelektrane u Gacku, dok ne dođe do rješenja spornih pitanja kojima će biti zaštićeni interesi investitora, Vlade i malih akcionara, izjavio je juče Rajko Ubiparip, ministar privrede, energetike i razvoja RS.

On je potvrdio da će danas u Osnovnom sudu u Trebinju biti održano prvo sudsko ročište po tužbi četiri investiciona fonda protiv "Elektroprivrede RS" (ERS) koji smatraju da su oštećeni odabranim modelom sprovođenja energetskog projekta u Gacku.

Predstavnici resornog ministarstva i češke kompanije ČEZ, koja sa ERS-om sprovodi projekat izgradnje TE Gacko 2, proteklih mjeseci su pregovarali sa investicionim fondovima o vansudskoj nagodbi, ali dogovor nije postignut. ČEZ je u tom cilju nudio otkup akcija malih akcionara u RiTE po 1,30 KM, da bi nedavno smanjio ponudu na jednu KM.

Miljkan Pucar, pravni zastupnik investicionih fondova, kazao je da oni ostaju pri zahtjevu da se poništi sporazum ERS-a i ČEZ-a o formiranju zajedničkog preduzeća za potrebe izgradnje TE Gacko 2, kao i procjene vrijednosti imovine RiTE Gacko.

Fondovi, kako saznajemo, neće prihvatiti zahtjev "Hrvatske elektroprivrede" (HEP) da se pojavi kao umješač u tom sudskom sporu s obzirom da se zahtjevi zagrebačkog preduzeća odnose na sasvim druge, prijeratne poslovne odnose sa RiTE Gacko.

HEP je ranije najavio da će se uključiti u taj spor ukoliko Vlada RS ne pristane da im preda trećinu vlasništva u RiTE Gacko, smatrajući da na to imaju pravo zbog učešća u njegovoj izgradnji 1986. godine.

U Vladi i resornom ministarstvu su odbacili zahtjev kao neosnovan, ističući da će u slučaju tužbe HEP-a, Banjaluka pokrenuti kontratužbu protiv zagrebačkog preduzeća zbog jednostrane promjene raspodjele struje iz Hidroelektrane Dubrovnik u korist Hrvatske, a na štetu RS. (Nezavisne novine)    

Elektroprivreda RS tužiće HEP

 18.02.2008 19:27

Niko ne spori da je Hrvatska elektroprivreda uložila jednu trećinu sredstava u RiTE Gacko, ali je 1994. godine takođe i jednostrano prekršila sporazum čime je narušen dogovoreni princip raspodjele proizvedene električne energije u HE Dubrovnik.

Šteta koju Elektroprivrede RS od tada trpi veća je od iznosa ulaganja HEP-a u RiTE Gacko, kaže za "Fokus" Rajko Ubiparip, ministar privrede, energetike i razvoja RS.

FOKUS: Čini se da predstavnici HEP-a neće uvažiti takvu argumentaciju. Ima li ERS još argumenata?

UBIPARIP: Moramo se malo prisjetiti razvoja događaja. Početkom osamdesetih godina u bivšoj SFRJ utvrđena je obaveza da razvijene republike bespovratno ulažu sredstva u Fond za razvoj nerazvijenih u koje je tada spadala i BiH. Hrvatska je dobila odobrenje da njena preduzeća mogu da investiraju, umjesto u ovaj fond, direktno u preduzeća. Tu mogućnost iskoristila je Hrvatska elektroprivreda tako da je 1986. godine s EPBiH zaključila Samoupravni sporazum o udruživanju sredstava radi zajedničke izgradnje RiTE Gacko. Na osnovu toga, HEP je iz RiTE Gacko imao pravo da preuzme 1/3 proizvedene električne energije po cijenama u kojima nije uračunata stopa pripadajuće amortizacije. U to vrijeme osnovni kapital nije se knjižio posebno kako se to danas čini, tako da u poslovnim knjigama RiTE Gacka nema HEP-a kao suvlasnika, niti je, u početnom bilansu za potrebe vaučerske privatizacije, prikazano učešće HEP-a u kapitalu RiTE Gacka.* 

FOKUS: Elektroprivreda RS je i ranije pokušavala da razriješi ovo pitanje. Šta je nuđeno?

UBIPARIP: Nuđena je arbitraža, ali oni nisu htjeli ni da razgovaraju o tome.

FOKUS: Šta ukoliko se HEP, ipak, umiješa u aktuelni spor koji investicioni fondovi vode protiv ERS?

UBIPARIP: Ukoliko se HEP pojavi kao mješač na strani PIF-ova u aktuelnom sporu Elektroprivreda RS podnijeće protivtužbu protiv HEP-a kojom će tražiti naknadu štete za manje isporučenu energiju iz HE Dubrovnika, kao i za efekte pojačanog dotoka vode zbog izgrađenog tunela Fatničko polje - Bileća. Smatram da bi ovakav scenario dodatno narušio međusobne odnose elektroprivreda Hrvatske i RS, što bi se posebno negativno odrazilo na buduću investiciju druge faze HE Dubrovnika, a to nije interes ni jedne ni druge strane.

FOKUS: Hoće li biti sastanaka predstavnika dvije države na ovu temu?

UBIPARIP: Vlada RS otvorena je za sve razgovore, a naročito one koji nude mogućnost ekonomske saradnje i realizaciju novih projekata u kojima svi mogu da nađu svoj interes. Ne vidim nijedan razlog zbog kojeg predstavnici vlada ne bi razgovarali o važnim ekonomskim pitanjima i novim projektima.

FOKUS: Da li je na vidiku rješavanje spora sa fondovima akcionarima RiTe Gacko?

UBIPARIP: Nadam se da ćemo do 7. marta, kada je zakazano ročište, imati rješenje na vidiku i da će doći do približavanja stavova ČEZ-a i predstavnika fondova.

FOKUS: Kakav je bio zvaničan odgovor fondova na ponudu ČEZ-a da otkupi njihove akcije po cijeni od 1,3 KM za akciju?

UBIPARIP: Upoznat sam s tom ponudom, ali ona je samo jedno od mogućih rješenja. I ranije sam isticao da se razmatraju različite opcije i da će Vlada preduzeti sve mjere kako bi u tom procesu traženja rješenja ostali zaštićeni mali akcionari. Nadam se da će rezultat razgovora biti rješenje prihvatljivo za sve strane.

FOKUS: Konačno je počeo remont u brodskoj rafineriji. Šta očekujete ove godine kada je riječ o naftnoj industriji?

UBIPARIP: Ispunjavanje uslova za funkcionisanje ovih preduzeća biće jasna poruka svim potencijalnim investitorima da je BiH postala siguran prostor za ulaganje. Remont Rafinerije nafte trebalo bi da omogući početak proizvodnje u toku juna ove godine, što bi, uz kontinuirani rad, zadovoljilo potrebe cjelokupnog tržišta BiH. Od juna, znači, možemo očekivati domaće gorivo na pumpama u BiH. To je veoma značajno jer je BiH u prošloj godini uvezla oko 1,3 miliona tona naftnih derivata. Za uvoz istih količina sirove nafte BiH bi izdvojila za oko 30 odsto manje novca. Osim pune angažovanosti već zaposlenih radnika, kontinuirana proizvodnja u Rafineriji nafte, pored sigurne snabdjevenosti tržišta BiH gorivom standardnog kvaliteta i konkurentne cijene, obezbijediće osnovnu sirovinu za Rafineriju ulja Modriča. Ne treba zanemariti i činjenicu da će se snabdijevanjem domaćeg tržišta naftnim derivatima, kao i izvozom istih, ostvariti povoljniji rezultati u spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH.

FOKUS: Dokle se stiglo s projektom "Buk Bijela"?

UBIPARIP: U toku su pripreme za osnivanje zajedničkog preduzeća Elektroprivreda RS i Srbije koje bi imalo zadatak izgradnju HE "Buk Bijela". Paralelno s tim aktivnostima, radi se studija izvodljivosti i ekonomske opravdanosti, kao i hidrološka studija za rijeku Drinu. Usaglašavanje Sporazuma o osnivanju novog preduzeća sa strukturom kapitala 50:50 je u toku i ja se nadam da ćemo uskoro moći upoznati javnost sa svim detaljima.

Na osnovu Projektnog zadatka izrađen je i raspisan tender za izbor izvođača za izradu dokumentacije predviđene tenderom. Završetak tog postupka očekuje se do kraja ovog mjeseca. Rezultati studije daće rješenja o mogućoj varijanti izgradnje hidroelektrana. Osnovno polazište jeste da se najuzvodnija stepenica locira na pregradnom profilu dobro istražene "Buk Bijele", kako akumulacija ni najmanjim dijelom ne bi izlazila izvan teritorije RS. Prema dosadašnjim podacima instalisana snaga HE "Gornja Drina" trebalo bi da bude oko 150 MW, a s proizvodnjom od oko 400 GWh godišnje. Potencijal Sutjeske mogao bi da doprinese sa 70-80 GWh godišnje, dok bi HE Foča imala instalisanu snagu 55,5 MW s oko 200 GWh godišnje i HE "Paunci" 42,3 MW s proizvodnjom oko 160 GWh godišnje.

"Buk Bijela" po ekološkim standardima

Smatram da formiranje manjih akumulacija na ovom prostoru neće izazvati neke znatnije negativne uticaje po čovjekovu okolinu, tim prije što je veći dio zemljišta koje je bilo predviđeno za veliku akumulaciju HE "Buk Bijela" već davno otkupljeno, pa bi dolazak ozbiljnih investitora u ovaj prostor omogućio unapređenje i njegovo oplemenjivanje, kao i uspješno rješavanje čitavog niza velikih infrastrukturnih problema kao što je put Kopilovi - Šćepan polje, kaže Ubiparip.

Gradnja hidroelektrana u ovom prostoru omogućiće, osim direktnog zapošljavanja više hiljada radnika tokom gradnje i pokretanje ukupnog privrednog i društvenog razvoja, što bi pozitivno uticalo na smanjenje migracija iz ovog kraja.

TE Ugljevik

Sporazumom o namjerama razvoja elektroenergetskog sektora koji je potpisan prošle godine sa kompanijom AES predviđena je izrada studija izvodljivosti, ekološke i drugih potrebnih za realizaciju projekta u Ugljeviku. S obzirom da su rokovi predviđeni sporazumom bili jako kratki, samo šest mjeseci, Vlada RS je taj rok pomjerila na 15. maja 2008. godine. Do tog roka bi trebalo da budu analizirane ponuđene varijante i odabrana najbolja. Jedna od njih predviđa rekonstrukciju i revitalizaciju postojeće termoelektrane i izgradnju novog savremenog bloka snage 300 - 350 MW.(Fokus.ba)

Jerolim Novak: HEP želi svoj udio u RiTE Gacko

"Hrvatska elektroprivreda" (HEP) spremna je da se uključi u izgradnju novog termoenergetskog objekta u Gacku ukoliko joj RS prizna trećinu vlasništva u postojećem Rudniku i termoelektrani Gacko (RiTE), kaže Jerolim Novak, direktor Sektora za zajednička ulaganja HEP-a.

NN: Na osnovu čega HE P traži vlasnički udio u RiTE Gacko i dokle su stigli pregovori s nadležnima u Vladi RS i ERS?

NOVAK: HEP ima trećinu vlasništva u RiTE Gacko po osnovu samoupravnog sporazuma o zajedničkoj izgradnji iz 1986. godine. Razgovori dvije elektroprivrede po tom pitanju traju deset godina i do sada je održano niz sastanaka u Banjaluci, Trebinju, Splitu, Zagrebu i Dubrovniku. U njima je uvijek postojao nekakav dogovor i naziralo se rješenje u smislu priznavanja naših ulaganja koja su, prema procjenama, iznosila oko 400 miliona tadašnjih njemačkih maraka. Do sada, ipak, nije došlo do dogovora, već je ERS bez ikakvog pitanja i konzultovanja HEP-a ušla u osnivanje NERS, zajedničkog preduzeća sa ČEZ-om, u koji je unijela čitavu imovinu RiTE Gacko. ČEZ-u su tom prilikom prezentirali da mi nemamo prava po tom pitanju, što je stav za koji nemaju temelja.

NN: U ERS ističu da HEP nije upisan kao akcionar RiTE Gacko.

NOVAK: HEP je do 1992. godine bila u poslovodnom odboru RiTE Gacko gdje su se sve odluke donosile koncenzusom. Nijedan važniji dokument koji se tiče zajedničkog poduzeća nije mogao izaći a da nije konzultiran i HEP i tadašnja "Elektroprivreda BiH". Interesantno je da ERS sada tvrdi da mi nemamo prava u RiTE Gacko, a istodobno zadnjih deset godina pregovara s nama po tom pitanju.

NN: Kada ste zadnji put razgovarali s čelnicima ERS?

NOVAK: Nismo imali razgovore od ulaganja ČEZ-a, jer se bivši generalni direktor ERS Pantelija Dakić oglušio o naše pozive na sastanak. Osobno sam u srpnju 2007. sa sadašnjim konzulom Hrvatske bio kod ministra energetike RS Rajka Ubiparipa na sastanku kojem su prisustvovali Dakić, sadašnja direktorica ERS Branislava Milekić i jedan pravnik. Tada mi je Dakić rekao da oni nemaju saznanja o našim ulaganjim u RiTE Gacko, na šta sam ostao bez komentara i više nismo razgovarali.

Posjedujem i bilješke sa svih dosadašnjih sastanaka u kojima se vidi šta je ko govorio i šta se dogovaralo. Tako je, na primjer, na sastanku od 6. svibnja 1998. godine konstatirano sljedeće - "HEP je vlasnik jedne trećine projektirane snage ugovorenih kapaciteta RiTE Gacko. 'Elektroprivreda RS' priznaje vlasnički udjel u visini jedne trećine ugovorene vrijednosti energetskog kapaciteta RiTE Gacko. Približna vrijednost vlasničkog udjela HEP-a u energetskom kapaciteta RiTE Gacko je 375 miliona DEM". Postoji niz takvih sastanaka gdje su bile dogovorene neke stvari, ali poslije ništa nije ispoštovano.

NN: Kakve će dalje poteze preduzeti HEP ukoliko ERS i dalje bude ignorisao vaše zahtjeve?

NOVAK: Moraćemo pristupiti tužbi o kojoj ćemo pravovremeno obavijestiti medije. Najvjerovatnije bismo ušli kao umješači (zainteresovana strana) u tužbi fondova iz RS protiv RiTE Gacko i ERS. Čekamo njihovo sudsko ročište koje je zakazano za 7. ožujak u Trebinju, a do tada ćemo zauzeti stav i vjerovatno idemo na sudsku tužbu u cilju zaštite svojih prava, jer se radi o ozbiljnom ulaganju. Imamo sve dokumente, te svako pravo da sjednemo za zajednički sto i riješimo problem u RiTE Gacko, tim više što se sada u medijima govori o najvećoj grinfild investiciji na području bivše Jugoslavije na objektu koji je sagrađen jednom trećinom našeg novca, a da nas niko o tome ništa nije pitao. Želim naglasiti da mi prije svega želimo postići dogovor u kojem bi se uvažli naši interesi u projektu RiTE Gacko 2.

NN: Znači HEP je zainteresovan za ulazak u projekat RiTE Gacko 2?

NOVAK: Mi želimo da konačno riješimo spor sa ERS i da nam se prizna jedna trećina vlasništva. Spremni smo za svaki oblik suradnje, pa tako i za ulazak u projekat RiTE Gacko 2, koji ERS sprovodi zajedno sa ČEZ-om.(Nezavisne novine)

Nomadi šire zarazu

Republici Srpskoj, ali i cijeloj BiH prijeti epidemija bruceloze, upozorila je juče glavna republički veterinarska inspektorka, Radmila Čojo, i dodala da je krajnje vrijeme da se hitno usvoji sistematski program za suzbijanje i kontrolu ove zoonoze, koja se sa životnja širi i na ljude.

U Republici Srpskoj do sada su evidentirana 23 lica zaražena brucelozom.

Situacija je alarmantna u Semberiji, na platou Manjače, na području Doboja, Teslića i u istočnoj Hercegovini.

U dobojskoj Opštoj bolnici "Sveti apostol Luka" do sada su liječena tri lica oboljela od bruceloze. Milan Ristić (52), ovčar iz Dugog Polja, kod Modriče, kod koga je bruceloza otkrivena u srijedu, danas bi mogao biti otpušten kući.

- Nakon odgovarajuće terapije, stanje pacijenta je stabilno, pa liječenje može nastaviti u kućnim uslovima - rekla je za "Fokus" dr Nevenka Gostić, šef infektivnog odjeljenja dobojske bolnice. Doktorka Gostić je upozorila da bruceloza, ako se na vrijeme ne liječi, može izazavati trajna oštećenja organizma.

Radi sprečavanje širenja zaraze cijelo Ristićevo stado od 400 ovaca je uništeno. U posljednja tri i po mjeseca u RS, prema podacima Republičkog inspektorata, eutanazirano više od dvije hiljade oboljelih životinja.(Fokus.ba)

Rajko Ubiparip: Biće riješen spor oko projekta u Gacku

BANJALUKA - Dogovor Vlade RS i češke kompanije ČEZ sa investicionim fondovima koji su ih tužili zbog modela ulaganja u izgradnju drugog bloka Rudnika i Termoelektrane (RiTE) Gacko biće postignut do početka realizacije tog projekta 31. marta, tvrde u Vladi.

"Do početka realizacije projekta ćemo postići dogovor", izjavio je juče Rajko Ubiparip, ministar privrede, energetike i razvoja RS.

On je kazao da je upoznat sa ponudom ČEZ-a za otkup akcija od četiri banjalučka investiciona fonda u RiTE Gacko, navodeći da je to samo jedno od mogućih rješenja spora. Ubiparip je podsjetio da se, pored toga, razmatraju i opcije spajanja RiTE Gacko i "Novih elektrana RS" d.o.o., zajedničkog preduzeća ČEZ-a i "Elektroprivrede RS", odnosno dokapitalizacija postojećeg gatačkog preduzeća.

Projekat u Gacku predviđa izgradnju dva nova termoenergetska objekta izlazne snage po 330 megavata, procijenjene investicione vrijednosti od oko 1,4 milijardi evra, s tim da će postojeći rudnik i termoelektrana biti ugašeni 2015. godine.

ČEZ je 1. februara preko beogradske brokerske kuće "Synergy Capital" investicionim fondovima "Zepter", "Euroinvestment", "Bors" i "BLB-profit" dostavio poboljšanu ponudu za otkup akcija u RiTE Gacko po cijeni akcije od 1,30 KM, ali ona, kako su rekli u dva fonda, neće biti prihvaćena. Ranije je fondovima bio ponuđen otkup akcija za 0,80 KM.

Fondovi su prije nekoliko mjeseci tužili "Elektroprivredu RS" i ČEZ smatrajući da su oštećeni u postupku prenosa imovine RiTE Gacko u "Nove elektrane RS". Zbog najava o postizanju vansudske nagodbe prvo ročište po toj tužbi koje je bilo zakazano pred Osnovnim sudom u Trebinju za 25. januar, odgođeno je za 7. mart.(Nezavisne novine)

ČEZ ponudio otkup akcija

BANJALUKA - Češka energetska kompanija ČEZ ponudila je investicionim fondovima u RS, sa kojima se spori oko projekta u Rudniku i termoelektrani (RiTE) Gacko, poboljšanu ponudu za otkup akcija u tom preduzeću, ali je fondovi, kako tvrde, neće prihvatiti.

ČEZ je 1. februara preko beogradske brokerske kuće "Synergy Capital" banjalučkim fondovima - "Zepter", "Euroinvestment", "Bors" i "BLB-profit" dostavio ponudu za otkup akcija po 1,30 KM po akciji. U slučaju prihvatanja ove ponude fondovi bi za 12 odsto akcija koliko imaju u RiTE Gacko inkasirali nešto manje od 60 miliona KM. U prethodnom dopisu od 18. januara, koji je u posjedu "Nezavisnih", "Synergy Capital" je fondovima nudio 0,80 KM po akciji.

Fondovi su prije nekoliko mjeseci tužili Vladu RS i ČEZ smatrajući da su oštećeni u postupku prenosa imovine RiTE Gacko u "Nove elektrane RS" d.o.o., projektu čiji je cilj izgradnja drugog bloka TE Gacko. Ministarstvo privrede, energetike i razvoja RS je u međuvremeno saopštilo da postoji mogućnost vansudske nagodbe i da se razmatraju dvije opcije. Po prvoj bi ČEZ od malih akcionara RiTE Gacko otkupio akcije po određenoj cijeni, a po drugoj bi se projekat proveo dokapitalizacijom gatačkog preduzeća koje bi ostalo u formi akcionarskog društva. Zbog tih najava zakazano prvo ročište pred Osnovnim sudom u Trebinju, koje je bilo predviđeno za 25. januar, odgođeno je za 7. mart.

U "Synergy Capitalu" su "Nezavisnim" potvrdili da ih je ČEZ angažovao da otkupe akcije od malih akcionara RiTE Gacko.

"Ponudu smo uputili samo fondovima, jer su oni tužili našeg klijenta, ali bi ona u slučaju prihvatanja važila za sve male akcionare RiTE Gacko", izjavila je Jelena Milenković, direktor Odjeljenja za analitiku i investiranje u "Synergy Capitalu".

U društvima za upravljanje fondovima "Zepter" i "Bors" kazali su juče da neće prihvatiti ni poboljšanu ponudu "Synergyja", jer je i dalje ocjenjuju suviše niskom.

"Iako postoji uzlazna putanja kada je riječ o njihovim ponudama, cijena od 1,30 KM za nas je i dalje neprihvatljiva. 'Bors' i dalje ostaje pri cijeni koju smo iskazali u odštetnom zahtjevu, a to je 2,44 KM po akciji", kazao je Milenko Đaković, direktor Društva "Bors invest".

Direktor Društva "Zepter invest" Nenad Tomović, takođe, je kazao da vjerovatno neće prihvatiti ponudu, te izrazio očekivanje da će se do 7. marta kada je zakazano sudsko ročište po njihovoj tužbi, "desiti neki novi detalji".

Iako u pojedinim fondovima ističu da bi za njih, ali i tržište kapitala RS, bilo najbolje kada bi ČEZ pristao na dokapitalizaciju RiTE Gacko, od toga po svemu sudeći neće biti ništa, jer su Česi, kako nezvanično saznajemo, na isključivom na stanovištu da ovaj spor riješe kroz otkup akcija.

Moguć prekid trgovanja akcijama RiTE Gacko

Darko Lakić, pomoćnik direktora Banjalučke berze, kazao je juče da ta institucija nema informaciju o ponudi ČEZ-a za otkup akcija od fondova. Na pitanje da li će Banjalučka berza blokirati trgovanje akcijama RiTE Gacko dok se ponuda prema fondovima javno ne objavi i svi investitori dovedu u ravnopravan položaj, Lakić je kazao da oni mogu eventulano suspendovati trgovanje.

"Odluka o privremenom prekidu trgovanja akcijama RiTE Gacko je moguća ako dobijemo informaciju o toj ponudi i ako utvrdimo da su fondovi njome stekli povlašten položaj", kazao je Lakić.

Miodrag Jandrić, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti RS, kaže da upućivanje ovakvih ponuda mimo berzanskog tržišta nije kažnjiva po zakonu, jer se eventualna transakcija može realizovati isključivo javno, preko berze.

"Da bi se realizovala takva ponuda fondovi bi morali unijeti nalog za prodaju akcija u berzanski sistem na koju se može javiti ko god hoće, a ne samo lice sa kojim su dogovorili transakciju. Drugi način je podnošenje javne ponude za preuzimanje", kaže Jandrić.(Nezavisne novine)

 Kad se Gacko upregne u ČEZ(e)

Hronologija istorijskog posla sa ČEZ-om tekla je ukratko ovako: na 44. sjednici Vlade RS-a razmatran je, na inicijativu RS-a, Glavni sporazum o zajedničkoj saradnji između ČEZ-a, ERS i RiTE a.d. Gacko, potpisan 12. 12. 2005. godine. Iz rasprave i postojećeg stenograma sa te sjednice vidljivo je da su generalne primjedbe bile na potpisivanje sporazuma, a bez saglasnosti akcionara, da nije poštovana procedura javnog poziva ili tendera... Dana 21. marta (20 dana po preuzimanju dužnosti) vlada Milorada Dodika potvrđuje ovaj sporazum kao Glavni, a 4. 12. 2006. datirana su dva dokumenta: Izjava o budućem finansiranju Vlade RS-a i ČEZ-a, te Ugovor o osnivanju društva (NE-RS). Akcionarsko društvo je prekonoć pretvoreno u društvo sa ograničenom odgovornošću, pa su Zatvoreni investicioni fondovi sa javnom ponudom: Euroinvestment fond a.d. Banja Luka, Zepter fond a.d. Banja Luka i BLB fond, podnijeli protiv Rudnika i termoelektrane Gacko a.d. Gacko i Mešovitog holdinga Elektroprivreda Republike Srpske - Matično preduzeće akcionarsko društvo Trebinje, tužbu Osnovnom sudu Trebinje, 14. 8. 2007. g.

Analiza Tranparency Internationala se fokusira samo na najvažnije činjenice, rađena je bez svih pripadajućih aneksa i priloga (koji nikada nisu dostavljeni), no ovdje se nećemo baviti njome (vidi str. 47), već ekonomskim implikacijama aranžmana s ČEZ-om. Kao prvo, osnovna ocjena je da je unos sredstava od strane RS-a daleko veći nego što je ČEZ-a i da je trošak ispunjenja svih uslova iz ugovora, pored unosa cijele imovine i rudnika, ogroman, dok se ČEZ-u ostavlja mogućnost ostvarivanja ekstraprofita. Ukupne rezerve uglja procijenjene su na oko 300 miliona tona, dok se studija koju radi ČEZ zasniva na 120-180 miliona tona. Ovo ukazuje da će se pilot projektom iskoristiti lakše dostupan ugalj, dok će nekih 100 miliona tona ostati neiskorišteno i njihova eksploatacija će biti dosta skuplja i time neisplativa i praktično nemoguća. I proizvedena struja na osnovu tog ostatka bi bila mnogo skuplja, dok se iskorištavanjem lako dostupnog uglja praktično stiče ekstraprofit. Projektom se ide na eksploataciju u periodu od 15 do 30 godina, kada je ona najprofitabilnija, a već sada se čini upitnim koliko će struje biti namijenjeno za domaće tržište, a koliko za izvoz, s obzirom na nestašicu energije u svijetu i kontinuiran rast njene cijene. Koristi od ovog aranžmana koje bi trebale biti u vidu većeg zapošljavanja radnika nisu uočene. Nova tehnologija ne podrazumijeva nova radna mjesta, a po sporazumu se vidi da postoji plan premještanja radnika iz postojeće termoelektrane, a zatim daljeg smanjenja radnih mjesta. Sporazumom o provedbi daje se čitav niz ustupaka NE-RS-u, tačnije prejudiciraju se buduća zakonska i podzakonska rješenja kojima se NE-RS-u osigurava monopolski položaj (npr., dodjeljuju se koncesije za lignit i druge mineralne izvore, korištenje vode iz rezervoara Vrba i Klinje, dodjela građevinskih dozvola, odobrava se preusmjeravanje riječnih tokova, povećanje snabdijevanja vodom iz izvora Klinje, itd.). Kao poseban problem nameće se upitnost ispunjavanja ekoloških standarda i obaveza koje, s tim u vezi, predstoje na putu ka EU integracijama.

U izjavi o investiranju stoji: "ČEZ je spreman da, u mjeri kako je planirano i na način kako je predviđeno u Studiji izvodljivosti, po ispunjenju uslova koji iz nje proizlaze, izvrši investiranje u privredno društvo nastalo zajedničkim ulaganjem NE-RS d.o.o., Gacko, tako da osigura novčana sredstva i garancije tih sredstava potrebna za realizaciju pilot projekta, uključujući izgradnju novog ili novih postrojenja za proizvodnju električne energije od uglja u Gacku ukupne snage 600-700 MW, te otvaranje lokacije C rudnika uglja u Gacku.

a. ČEZ procjenjuje da ukupni iznos navedenih novčanih sredstava za realizaciju pilot projekta može dostići otprilike 1.400.000.000 EUR (jedna milijarda i četiri stotine miliona evra).

b. Ukoliko za realizaciju pilot projekta budu dovoljna i manja sredstva od sredstava predviđenih ovom izjavom, ČEZ prihvata da razmotri sa Vladom investiranje u druge energetske objekte u Republici Srpskoj, u iznosu koji doseže iznos preostalih sredstava."

Ovdje je izuzetno važno nekoliko stvari: procijenjeni troškovi izgradnje postrojenja 600-700 MW su, po trenutno važećim standardima u svijetu (jedan milion evra za jedan megavat), 600-700 miliona evra, a otvaranje lokacije C rudnika uglja u Gacku, prema procjeni eksperata, ne može preći 150-200 miliona; stavljanje množine "novog ili novih postrojenja" implicira da je moguće ići na dalju privatizaciju u energetskom sektoru, na mala vrata i pod okriljem ovih dokumenata, te postoji bojazan da upravo iz tog razloga stoji ograda ČEZ-a da će investirati dalje ako sredstva budu premašila potrebne troškove.

Posebna je priča jezik kojim je Glavni sporazum pisan, jer je potpuno jasno da je zapravo preveden pa su formulacije strane, a poneki nazivi i netačno prevedeni, no o tome kao i o standardima EU, zagađenju koje će zadesiti Hercegovinu, globalnoj utrci za energijom... nekom drugom prilikom. Potpuno je jasno da su sve zemlje u razvoju i nerazvijene zemlje suočene sa teškim izborom: zagađenje i gledanje kroz prste ili razvoj. Ali, principi održivog razvoja kažu da je moguće imati oboje: i zaštićenu životnu sredinu i razvoj, ali kada je procedura transparentna i stručna. I ako se ne lovi u mutnom sa ličnim interesom kao navigacijom. (BH Dani.)

Sporazumom sa ČEZ-om prekršeni zakoni
i ustavna prava građana

TI BiH upozorava kako je sklapanjem sporazuma sa ČEZ-om prekršeno nekoliko zakonskih i podzakonskih akata, kao i osnovna pravila funkcioniranja tržišta kapitala, što je poslije dovelo do poremećaja na tržištu kapitala

Nakon što je Transparency International BiH (TI BiH) upozorio Vladu Republike Srpske na nepravilnosti i nezakonitosti u svezi s prodajom naftnog sektora iz te nevladine organizacije, Vladi RS dostavljena je i preliminarna analiza pravnih i ekonomskih posljedica ulaganja češke kompanije ČEZ a.s. u elektroenergetski sektor tog entiteta, odnosno u Nove elektrane Republike Srpske. Analizu je napravio ekspertni tim TI BiH na osnovi dijela ugovorne dokumentacije dostavljene od Vlade RS 28. studenoga 2007. i ostalih javno dostupnih dokumenata. Sve pojedinosti ovog aranžmana, sadržane u aneksima ugovora, Vlada RS nije bila spremna staviti na uvid niti objelodaniti. TI BiH upozorava kako je sklapanjem sporazuma sa ČEZ-om, prekršeno nekoliko zakonskih i podzakonskih akata, kao i osnovna pravila funkcioniranja tržišta kapitala, što je poslije dovelo do poremećaja na tržitu kapitala - pada cijena akcija ovog poduzeća na samo 48 posto od prethodne maksimalne cijene, kao i značajnog smanjenja broja transakcija i prometa na Banjalučkoj burzi elektroprivrednih poduzeća i PIF-ova, čije većinsko sudjelovanje u portfoliu čine akcije ovih poduzeća.
Veliki dio primjedbi upućenih Vladi RS odnosi se na manjkavosti u postupku procjene vrijednosti kapitala Društva na dan 31. prosinca 2006.
Naime, nije se procjenjivao kapital Društva, već samo njegova imovina, s ciljem da se Društvo i ostali akcionari oštete - procjenitelj se nije osvrnuo na rezultate poslovanja Društva, već je samo minimalno korigirao knjigovodstvenu neto vrijednost društva, ignorirajući vrijednost poslovanja Društva iznad vrijednosti njegove imovine. Predviđena procjena koju RiTE treba unijeti u novo društvo čini zbir procijenjenih dijelova imovine poduzeća, a ne procjenu samog poduzeća koja u sebi sadrži i tržišnu premiju (goodwill), što je 2,7 puta manje od tadašnje tržišne vrijednosti poduzeća prema cijeni akcija na Banjalučkoj burzi.
- Ignoriranjem tržišne cijene šalje se nedvosmislena poruka postojećim i budućim investitorima da cijena akcija ovog poduzeća nije i njegova vrijednost, nego ‘država’ putem procjenitelja arbitrira o njegovoj vrijednosti, u ime akcionara RiTE koji su imovinu kupovali po mnogo većoj cijeni, ističe se u analizi te upozorava kako sam izbor revizorske kuće (Delloite Touche d.o.o Beograd) koja je izvršila procjenu i napravila izvješće nije bio sukladan sa Zakonom o poduzećima, s obzirom da ovu procjenu može obavljati samo ovlašteni procjenitelj s liste sudskih vještaka.
Sporazumom je predviđen i niz pogodnosti za stranog partnera, kojima mu se u idućih 15 godina osigurava monopol i mogućnost stjecanja ekstraprofita, dok su visina i dinamika ulaganja spomenuti samo deklarativno i nemaju obvezujući karakter, niti jamče sigurnosti radnicima poduzeća.
Ekonomske analize ekspertnog tima TIBiH pokazale su da je bilo puno ekonomičnije ići na proces dokapitalizacije ovog uspješnog poduzeća i na taj način osigurati novac za njegovo daljnje poslovanje. TIBiH je još jednom pozvao nadležne institucije da se izjasne o pitanju koristi koje ovakav aranžman osigurava gospodarskom subjektu ili nacionalnoj ekonomiji, a koje iz predane doumentacije nisu uočene.

Vlada o tužbi protiv RiTE „Gacko“

Vlada nudi dva rešenja za „Gacko“

BANJALUKA - Siguran sam da ćemo do kraja januara naći rešenje koje će zadovoljiti četiri privatizaciona fonda koji su tužili „Elektroprivredu“ RS i RiTE „Gacko“ kako bi poništili sporazum o provedbi sa Češkom elektroprivredom o izgradnji nove TE u Gacku. Očekujem da to rešenje bude i po meri ČEZ i da neće ugroziti realizaciju ovog sporazuma, izjavio je ministar privrede, energetike i razvoja Rajko Ubiparip.

On je rekao da je Vlada RS nakon razmatranja informacije o realizaciji sporazuma o provedbi ERS, RiTE „Gacko“ i ČEZ, zadužila njegovo ministarstvo da u narednih mesec dana nastave pregovore sa predstavnicima PIF-ova i ČEZ.
„Postoje dva rešenja za ovu situaciju - da ČEZ otkupi akcije PIF-ova, a drugo je da se zajedničko preduzeće RiTE „Gacko“ i ČEZ ‘Nove elektrane RS’ umesto planiranog društva sa ograničenom odgovornošću postane akcionarsko društvo kako bi PIF-ovi imali direktno učešće u upravljanju ovog preduzeća“, rekao je Ubiparip.
On je isključio mogućnost tužbe ČEZ zbog problema u realizaciji sporazuma o provedbi sa ERS i RiTE „Gacko“, jer očekuje da će on biti realizovan na bazi sve tri strane. Ubiparip je rekao da je interes Vlade da se sanira postojeće stanje u RiTE „Gacko“ i da se izgradi nova TE od 630 do 700 megavata ili dve po 330 megavata. Inače, Vlada je juče odobrila 2.986.474 KM za socijalno zbrinjavanje 2.908 radnika iz 160 preduzeća u kojima su radnici u postupku stečaja ostali bez posla ili su ispunili uslove za starosnu penziju. (Blic online 27.12.2007)

Umro prof. dr. Šućrija Šaković

U Sarajevu je ,13. decembra 2007. godine, u 68. godini života. umro prof. dr. Šućrija Šaković.

Pripadao je plejadi obrazovanih Gačana , koje je obilježila vrijeme izmedju II Svjetskog i zadnjeg rata.Dugogodišnji je predavač sarajevskog Univerziteta a u zadnjih dvadeset godina, do penzionisanja, Dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu.

Dženaza je obavljena u subotu 15, decembra u Sarajevu.

Na Birou u Gacku 967 nezaposlenih

GACKO, Na evidenciji Biroa za zapošljavanje u Gacku trenutno se nalazi 967 lica, dok je u septembru posao našlo 30 ljudi.

Kako ističe Milimirka Govedarica, organizator poslova u gatačkom Birou rada, najviše radne snage je zaposleno u Rudniku i termoelektrani Gacko, a nije zanemarljiv ni broj onih koji se sa evidencije brišu nakon dobijanja kredita za stimulativno zapošljavanje, koje dodjeljuje opština Gacko.

Ona kaže da je od 30 zaposlenih u prošlom mjesecu većina počela da radi u Rudniku i termoelektrani , te da je odlukom Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske (RS) , posao našlo i sedam pripravnika sa visokom stručnom spremom..

Kredite za stimativno zapošljavanje u protekle dvije godine dobilo je 231 lice sa područja ove hercegovačke opštine :

Najveći broj nezposlenih u opštini Gacko su kvalifikovani radnici - 351, slijede lica sa srednjom stručnom spremom 272, a bez posla su i 44 osobe sa viskom stučnom spremom.

Više od trećine evidentiranih na Birou za zapošljavanje su starosti od 30 do 45 godina.

Capital.ba

Milekić:„Trebali smo akcionarima dati više informacija"

V.d. direktor Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) Branislava Milekić u intervjuu za poslovni portal Capital.ba prvi put priznaje da akcionari i tržište kapitala nisu imali dovoljno informacija o partnerstvu ČEZ-a i RITE Gacko.
Kada je u pitanju Sporazum sa AES-om koji je objavio Capital.ba, Milekić tvrdi da se radi samo o studiji izvodljivosti ulaganja u RITE Ugljevik, ali nema odgovora na pitanje, ako je Sporazum tako bezazlen, zašto ga ERS odbija objaviti i zašto on sadrži pravno obavezujuće odredbe o tajnosti.

Capital: Da li Elektroprivreda RS primjenjuje standarde korporativnog upravljanja?
Milekić: Mi smo organizovani u 11 akcionarskih društava koji s nalaze u jednom holdingu. Mi smo ispoštovali korporativno upravljanje, u smislu organizacije upravljačke strukture, u smislu dostavljanja informacija koje su neophodne za informisanje akcionara, međutim ovo je jedan proces koji se postepeno prilagođava.

Capital: Posao sa ČEZ-om ne ostavlja takav dojam?
Milekić: Sigurno da može biti bolje i više sa stanovišta informisanja malih akcionara.
Ova situacija u vezi Gacka i organizovanja preduzeća u kojem investitora ulaže sredstva i mi imovinu je pokazala da je došlo do male zabune i da je trebalo možda više informacija i prethodne pripreme. Jednostavno da smo trebali i mi i ljudi koji rade na tržištu kapitala učiniti dodatne napore da bi akcionari bili blagovremeno upoznati.
Samo zbog jedne neblagovremene informisanosti došlo je do pada akcija na berzi kada je u pitanju RITE Gacko. Doduše poklopilo se i sa ukupnom situacijom gdje je došlo do pada akcija na berzi u RS i okruženju. Iz ovoga smo svi izvukli pouku da učimo i blagovremeno informišemo akcionare.

Capital: Kako komentarišete tužbu investicionih fondova protiv ERS?
Milekić: Ne bih posebno komentarisala tužbu fondova. Ja ne vidim da smo mi išta proceduralno pogriješili, niti da je tužba fondova osnovana. Evo ostavićemo sudu da odluči. Nezavisno od toga mislim da ni fondovi ni mali akcionari neće biti oštećeni. Ovo je dobra investicija, vrijeme će pokazati da je njihov ulog u RITE Gacko bio dobar.
Sama činjenica da akcije više ne padaju pokazuje da je to bila jedna neupućenosti i da situacija ne stoji tako loše.

Capital: Kada će ERS objaviti Sporazum koji je sklopila sa američkom kompanijom AES o namjeravanom razvoju RITE Ugljevik?
Milekić: Sporazum podrazumijeva samo izradu studije izvodljivosti, još se ništa suštinski ne mijenja što se tiče organizacije niti upravljanja Termoelektranom Ugljevik. Ovde se radi o izradi studije koja treba da pokaže ekonomsku opravdanosti izgradnje II bloka RITE Ugljevik.

Capital: Ako je riječ samo o studiji izvodljivosti zašto ga onda neobjavite? Zašto on sadrži odredbe o strogoj tajnosti, za čije kršenje je nadležan međunarodni Arbitražni sud u Parizu?
Milekić: Ta informacija, kao informacija je objavljenja i mi smo iz ERS je dostavili berzi.

Capital: Jeste informacija, ali nije Sporazum!
Milekić: Sporazum zaista ne zadire u bilo koja prava, još uvijek. Radi se samo o studiji izvodljivosti. Mi čak nemamo izabranog potencijalnog investitora. Sporazum samo stvara potencijalne mogućnosti za dalja ulaganja.

KOMENTARI: