Przentirani tekst objavljujemo sa iskrenim nadanjem da ćete ga koristiti u svrhe koje ne mogu biti komercijalne. Očekujemo da ćete isti na ovoj stranici koristiti za čitanje u cilju vaseg ličnog obrazovanja, te da tekst nećete štampati na papir ili umnožavati i na bilo koji drugi način čineći ga za nekomercijalne svrhe dostupnim drugima.

         Ova stranica ne ostvaruje zaradu-profit. Svi objavljeni tekstovi su radi budućeg naučnog istraživanja i obrazovanja posjetilaca. U te namjere vi ste dobrodošli. Istovremeno u koliko želite materijal sa ove stranice koristiti u bilo šta drugo, dužni ste od vlasnika autorskog  prava yatražiti odobrenje. Činjenica da je tekst objavljen na ovoj stranici ne daje vam pravo da sa njim raspolažete po vlastitom nahodjenju. U vezi sa tim ne snosimo nikakve posljedice uzrokovane vašim činjenjem.

XII   AVTOVAC - ŠKOLSTVO, SOKOLSKO DRUŠTVO, SPORT – ZABAVE “GAJRETA”  I “PROSVJETE”

 Izgrađena za vrijeme Austrije, osnovna škola u Avtovcu se između dva  rata znatno proširila.Djelovala je kao četverorazredna škola, a učitelji su , pogotovo na početku, dolazili sa strane.U narodnom sjećanju žive imena mnogih učitelja, kakvi su bili: Kvesić, Bežanić,Ilija i Smilja Petrović, Salko Prohić, a pred rat su ovdje učiteljevali: Luka Dubljević, Malić Zvizdić, Dimitrije Adžić, i Mitar Perović.Škola je obuhvatala djecu iz Avtovca, Mulja, i Miholjača.Stariji Avtovčani se najradije sjećaju izuzetnog prosvjetitelja, svog dragog učitelja Salka Prohića.Prvi je osnovao hor,učio djecu da pjevaju, a starije je naučio svirati (gitara-violina), talentirane je  okupljao pretežno kroz Muslimansko društvo “Gajret”, osnovavši i tamburaški orkestar.. I Luka Dubljević je kulturno-prosvjetnom polju uradio zaista mnogo, ali je zbog grubosti prema školskoj djeci, morao biti premješten u Gacko.

            Malić Zvizdić je već moderni tip učitelja koji đacima zna prenijeti svoja znanja i vještine, što se vidi i po tome da je u školskoj bašti podučavao djecu gajenju povrtlarskih kultura. Budući da je vrstan pedagog i psiholog, roditelji bi, bez ustezanja, prihvatili njegov prijedlog da djecu pošalju na daljnje školovanje, u struku koju bi im on preporučio. Građani su ga voljeli i iskreno poštovali.Mnogi drugi učitelji nisu uživali taj ugled. To se posebno odnosi na Mitra Perovića koji se preko pola školske godine bavio politikom tako da su mu stariji učenici i Malić održavali nastavu.

            Imućniji bi roditelji slali svoju djecu pretežno u gimnazije – u Trebinje, Mostar, Sarajevo pa i dalje.Najveći je broj djece pohađao Državnu građansku školu u Gacku, koja zaslužuje koju riječ više. Ona je zapravo od 1933. nastavila rad niže gimnazije i trajala do ratne 1941. godine. Svake godine bi davala 15-20 maturanata sposobnih za nastavak školovanja, obično na trgovačkim akademijama,tehničkim i učiteljskim školama. Gimanziju su mogli nastaviti polaganjem prijemnog ispita. Građanska je škola u Gacku imala četiri razreda sa oko 100 učenika. Đaci su u nju pristizali uglavnom iz Gacka, Avtovca, ili okolnih sela. U njoj bi se godišnje našlo desetak naših Hasanbegovića i Pašića. Među njima se darovitošću isticao Ćamil Pašić, završivši sve razrede odličnim uspjehom, dok su ostali postizali uglavnom dobar uspjeh, što se smatra zadovoljavajućim uzme li se u obzir njen vrlo oštar kriterij.

            Od Avtovca do Gacka bismo i mi, kao njeni đaci, svaki dan pješačili ukupno 9 km, što je za djecu od 12 do 14 godina predstvaljalo ne mali napor.Najteže je, dakako, bilo za vrijeme oštrih gatačkih zima, kada smo se međusobno morali vezati šalovima, idući jedan iza drugog, prepustivši se čelu kolone – našem dragom komšiji Munibu Pašiću, tadašnjem činovniku u Gacku, koji nas je spašavao da nas sjevernjak ne oduva ispod sela Lazarića. Građansku školu su uglavnom finansirali roditelji, izuzev što je plaću učiteljima osiguravala banska uprava sa Cetinja. Mnogi su davali čitav godišnji rod najboljih njiva ili livada da bi uplatili školarinu i kupili knjige za svoju djecu.

O GACKU, AVTOVCU

KULTURNO-PROSVJETNI RAD U GACKU , SPORTSKI ŽIVOT I ZABAVE

            Pored osnovnih škola u gatačkom srezu, te četiri godine gimnazije, a kasnije od 1933-1941. Građanske trgovačke škole, kulturno – prosvjetni život je organiziran preko kulturnog društva “Gajret” i “Prosvjeta”, te dvadesetak sokolskih društava. O njima će se nešto reći.

GAJRET – PODACI IZ GAJRETOVOG ALMANAHA  I GODIŠNJAKA 1903-1941. GODINE*

            Ovo je društvo imalo dva pododbora u Gacku i Avtovcu.Ova su dva pododbora pod vrlo teškim materijalnim prilikama obavljala svoju značajnu funkciju. U Gacku je proz Pododbor za 20 godina postojanja angažovan veliki broj građana iz Gacka od 1931. do 1941. godine.

To su u prvom redu gosp. Šefkija Muftić predsjednik, blagajnik Bešir Pašić, podpredsjednik Hasan Šaković, sekretar Ahmed Čampara. Odbornici Mahmut Čampara, Munib Pašić, Hamdija Hrustanović, Kosta Glavan.

Nadzorni odbor: Nazif Kurtović, Zićrija Omeragić, Osman Zvizdić, Sabit Bise, Avdo Zvizdić, Hadžo Tanović, Meho Nurković, Zaim Baković, Adem Šaković, Ibro Kurtović, Suljo Tanović, Nazif Hrustanović, Adem Pošković i Hamid eff. Kurtović.

            Evo programa jedne “Gajretove” zabave za Ramazanski bajram 8.2.1932. godine.

            Program zabave u Gacku:

1.      Pozdrav predsjednika “Gajreta” u Gacku gosp. Šefkije Muftića.

2.      Gajretova himna, recituje Ismet Sarić, učenik III razreda osnovne škole.

3.      “Dječije igre” uvježbao gosp. Radoslav Gvozdić – upravnik Osnovne škole Gacko.

4.      “Zulumćar” pozorišni komad.Glavne uloge su tumačili gđica Fadila Pašić, kćerka Beširage Pašića i gosp. Zićrija Omeragić upravnik trgovačke banke, u glavnoj ulozi. Dvorana je bila prepuna Gačana i Avtovčana (preko 150 prisutnih).

5.      Biranje Mis večeri, predsjednik žirija je bio gosp. Ćetko Delić, sreski načelnik. Od prodatih 1804 karata koje su prodavane po cijeni od 1 dinara, gđica Fadila Pašić je dobila 1,196 i postala kraljica večeri. Druga je bila Mejra Zvizdić.

6.      Tombola i igranka do kasno u noć.

7.      Prihod je bio iznad očekivanja i iznosio je čistih oko 5,560 dinara. Ovdje treba naglasiti odličnu saradnju sa društvima “Prosvjeta” iz Gacka, posebno njihovih članova Deska Bukvića studenta tehničkog fakulteta koji je osam dana radio na stolarskim i molerskim radovima na pozornici, a sa njim i Kosta Glavan činovnik ovdašnje bolnice.

GAJRETOVA ZABAVA U AVTOVCU

U Sokolskom domu na treći dan Kurban bajrama 1932. godine

            Program zabave:

1.      Pozdrav Abdulah eff. Kurspahić

2.      “Gajretova himna” recitovao Halil (Sajta) Pašić

3.      “Gradimo škole” recituje Zahir (Derviša) Pašić

4.      “Naša djeca” – Šala u 1. činu – izvode: Aziz Š. Hasanbegović, učenik IV razreda   i   Mileva Grgušević učenica III razreda.

5.      Iza toga je bila igranka, tombola, bife.

 Ulaznice su prodavane po cijenama: I red 15 dinara, II red 10 dinara, III red 5 dinara. Stajanje na galeriji 2 dinara. Ulaznice su se dobijale u dućanu Arifage Hasanbegovića, a dobrovoljne priologe je primao ugledni trgovac Panto Rudović i šerijatski sudija Abdulah Gavranović. Prihodi od zabava su bili 16,847 dinara te godine. Iste godine16. juna, povodom završetka školske godine Abdulah eff. Kurspahić je organizovao, uz prisustvo džemata, učenje iz Kurana, a stariji, III I IV razredi su dali hatme. Ispiti su trajali 2 sata i svi su učenici položili ispit sa odličnim uspjehom. Abdulah eff.Gavranović, šerijatski sudija u Gacku i predsjednik sreskog vakufskog povjereništva je ispitivao đake i mnogo pomogao.

MATERIJALNA POMOĆ  GAJRETA

             Glavni odbor “Gajreta” je godišnje dodjeljivao materijalnu pomoć svojim pododborima u provinciji.Tako je interesanstna “Predstavka” gatačkog pododbora 1927. godine Glavnoj skupštini Gajreta povodom doznake manjeg iznosa za Konvikt – Gimnazija u Gacku za 1927. godinu. Naime, umjesto da dobije 20,000 dinara sav njihov prihod te godine dobili su 10,000, pa se Glavni odbor moli da doznači pored 10,000 i drugi dio 10,000 radi kupovine hrane za zimsku sezonu (jer je hrana jeftinija ljeti za 30%). Glavni odbor Gajreta kritikuje Pododbor da se malo radi u Gacku i samo čeka pomoć iz sarajeva. Dr. Avdo Hasanbegović, objašnjava da je Gacko pod posebnom brigom Glavnog odbora “Gajreta”, ali se ne može tolerisati slab rad  pododbora “Gajreta” u Gacku, ne šalju izvještaje o svom radu, posebno o uspjehu “Gajretovih pitomaca”, te se ne može očekivati samo pomoć sa strane nego i sami članovi “Gajreta” moraju više raditi. Ipak zahvaljujući Dr. Mustafi Hajdareviću koji se nije složio da se Pododbor kažnjava jer je Gacko mali srez i gradić, tu se nalazi mali broj Muslimana, a svi znamo koliko je Gacko dalo dobrih i talentovanih ljudi, tako da mu je odobreno zaostalih 10,000 dinara. Te godine Pododbor se prihvatio posla i samo na prvoj zabavi i pored sve bijede (siromaštva) imali su čist prihod od 2,247 dinara.

SAKUPLJANJE POMOĆI  “GAJRETU” OD STRANE GAČANA, PRILIKOM UDAJA I ŽENIDBI.

            U martu 1932. godine na svadbi Mahmuta Čampare sina Arifage, trgovca iz Gacka, sakupljeno je 227 dinara i to po 20 dinara Hrustemaga Bijedić, Suljaga Tanović i Ademaga Šaković.

            Ostali Gačani su prilagali po 10 dinara.

            Takodje na svadbi gosp. Smaje Čustovića iz Gračanice svatovi su priloižili: Zaim i  Avdo Čustović, Hamid Dilić, Salko Krvavac, Alija Krvavac – po 20 dinara, a po 10 dinara Mahmut Krvavac, Hajro Fazlagić, Derviš Čustović.

            Na svadbi Mustafe Tanovića, sina Alije trgovca iz Gacka, sakupljeno je 295 dinara i to : Omer Kapetanović 40 dinara, Meho Duraković 30 dinara, Suljo Pošković, Halil Kapidžić, Bećir Hrustanović, Adem Šaković, Alija eff. Agović, Mehmed Bašić, Mustafa Tanović po 20 dinara.i ostali po 10 i 5 dinara.

            Na svadbi Velije S. Kurtovića sakupljeno je 270 dinara. Po 20 din. Priložili su Adem Šaković, Vaso Perić, Abdulah eff.Gavranović, Sajto Kurtović, Mujo Hasanbegović, Suljo Tanović, Šaćir Kurtović. Po 10 dinara su priložili Huso Zvizdić, Smail Demirović, Nazif Pošković, Ćamil Hrustanović i Bešir Kurtović.

            Gačani su imali široko polje djelovanja. Oni su sakupljali dobrovoljne priloge, sakupljali članarinu, prodavali značke “Gajtera”. Prihodi od zabave i teferiča su bili značajni, o čemu ćemo kasnije govoriti. Pododbor u Avtovcu, svake godine, naročito u zimsko doba organizovao je predavanja iz različitih oblasti. Posebnu brigu su vodili o školovanju omladine kako u Gacku i selima, tako i u Trebinju, Mostaru, Sarajevu, Beogradu i Zagrebu. Iz priloga će se vidjeti koliko je bilo djece i omladine na raznim školama te davanjem potpore i stipendija siromašnim đacima. Isto tako oni su bili u odborima osnovnih škola i Građanske škole , koje su bile poludržavne.

            Ne bi bilo pravedno da se samo govori o radnicima “Gajreta” u Gacku, kad se zna kakvu su ulogu igrali u Glavnom odboru i u drugim odborima Gajreta u Sarajevu, Alija i Šukrija Kurtović, Ibrahim, Aziz i dr. Murat Sarić, Salko, dr. Avdo Hasanbegović, Kasim Dilberović, Sabit Čampara, Sajto Dilić, dr. Jusuf Tanović. O nekim ćemo se posebno osvrnuti, jer treba reći ovoj generaciji kako su predano radili naši preci prije 70-80 godina.

Evo nekoliko detalja iz rada “Gajreta” u Gacku I Avtovcu .Godine1931, izabran je novi Mjesni odbor u kome je angažovano, takodjer, nekoliko Avtovčana entuzjasta, među kojima su se posebno isticali : Arifaga Hasanbegović (Brko), Alija, Zaćo, Sajto i Zejnilaga Pašič, zatim braća Mustafa i Kasim Pašić, te Vehbija, Hamdija i Ćamil Pašić, zatim braća Šerif i Džemil Hasanbegović, Velija Hasanbegović, Avdibeg eff. Kurspahić, Abdulah eff. Gavranović, šerijatski sudija i drugi.

PREDAVANJA U GACKU, AVTOVCU I SELIMA

1.      “O zadrugarstvu” predavač ing. Babić, 60 prisutnih u Gacku.

2.      “Ko su bili BH Muslimani” predavač Zićrija Omeragić, 65 prisutnih u Gacku.

3.      “Vjera” od Džemaludina eff. Čauševića, 70 prisutnih u Avtovcu.

4.      “Budimo zadrugari” predavač Alija Pašić

5.      “Vjera” posebno predavanje u Ključu, u kući Hasanage Čustovića, predavač  Šerif Hasanbegović, prisutnih 80 slušalaca

6.      “ O Gajretovom radu” u Gacku

7.      “Islam i prosvjeta” predavanje u Avtovcu. Predavač Abdulah eff. Gavranović- 90 slušalaca.

Ovo je samo ono što je evidentirano u “ Gajretovima Glasnicima” prije drugog svjetskog rata.

RAD KULTURNOG DRUŠTVA “PROSVJETA”

            Pored “Gajreta” na kulturno- prosvjetnom planu u Gacku isticala se “Prosvjeta”. Ona je imala dva podobora u Gacku i Avtovcu. U Gacku su najpoznatiji kulturni i prostvjetni radnici bili dr. Novak Lojović, koji je na skupštini održanoj 15. jula 1935. godine izabran za predsjednika. Potpredsjednik je bio Radoslav Gvozdić, školski nadzornik, sekretar Risto Grđić, blagajnik Miloš Krstić, knjižničar Neđo Pičeta, odbornici Nikola Petrušević sudija, Vidak Višnjevac prota, Spasoje  Bukvić, trgovac, Vaso Perić krojač, Đorđe Batinić, opštinski bilježnik.

U Nadzornom odboru su bili Lazo Jeftanović, Anto Košutić i Mijat Kovačević trgovac. Bilo je 178 članova,

            U Avtovcu je održana skupština pododbora “Prosvjete” 23.12.1934. godine.

U upravi su bili: Predsjednik Rudo Pantović, trgovac, potpredsjednik Vehbija Pašić, trgovac, sekretar Malić Zvizdić, učitelj, blagajnik Boro Đurković, knjižničar Spasoje Nenadić.

Odbornici Spiridon Starović, prota, Risto Đurić, predsjednik opštine Avtovac,Bogdan Zelenović, Džemil Hasanbegović, Boro Košutić, Tomo Govedarica, Panto Starović.

Nadzorni odbor: Milan Slijepčević, Blaško Sušić, Mumo Hasanbegović,Šerif Hasanbegović, Mitar Ivković,  i Vlado Đurić.Prisutnih 60 članova,prihod te godine 19.886 dinara.

Pored gore navedenih u upravnom odboru u Gacku su bili i Stevan Vuković trgovac, Vidak Rončević trgovac, Šćepan  Slijepčević bankarski službenik, Kosta Glavan, Milan Šolaja blagajnik, Mladen Spužević sudija, Ivan Filonar i mnogi drugi.

            Kao i “Gajret” koji je organizovao kurbanske zabave i teferiče pod “Jasikama” tako je u Nadanićima “Prosvjeta” imala niz svojih zabava, predavanja te stipendirala veliki broj učenika i studenata. Imala je svoju biblioteku u Gacku i Avtovcu u 1935. godini, imala 178 članova i prihod od 2.156 i dodatnih 620 dinara od priloga. Za stipendije je izdvojila 11.540 dinara. (Ana Grđić je bila legat “Prosvjete” sa 20.000 dinara). Materijalni efekti su bili veliki. U glasniku “Prosvjete” u aprili 1935. godine se kaže da su aktivisti sakupili 1.601 dinara, povodom Svetosavske zabave. U 1936. godini prihod je bio 3.595 dinara. Interesantno je da su “Gajret” i “Prosvjeta” imali zajednički konvikt za đake iz Gacka i ostalih opština Hercegovine.Tako su u konviktu Trebinje bili Milošević Risto, učenik IV razreda gimnazije, a također i Pašić Fadil učenik IV razreda gimnazije i drugi.

ŠKOLOVANJE GATAČKE DJECE I DOBIJENE STIPENDIJE

            Školovanje gatačke djece i dobijene stipendije Internata “Gajreta” i “Prosvjete”, do prvog svjetskog rata i izmedju prvog i Drugog svjetskog rata.

             Još od davne 1903. do 1913.godine stipendije “Gajreta” date su Sabitu Čampari za pohađanje gimnazije i Huseinu Hasanbegoviću. Sabit je dobio za šest godina 1308 austrijskih kruna ,a Husein 1650 kruna. Jusuf Tanović, kasnije poznati advokat u Sarajevu, je također primio za školovanje u gimnaziji od 1907. do 1910. godine – 860 kruna, Muhamed Tanović je primio 960 kruna za školovanje u gimnaziji, Bećir Krvavac 985 kruna, a Zaim Čustović 835 kruna.

            Velija Kurtović za gimnaziju (1912-1913), 90 kruna, Hamid Tanović, gimnazija 160 kruna, Mehmed Čampara, gimnazija 190 kruna, Zaim Tanović 55 kruna, Zaim Zvizdić 117,50 kruna, a Izet Zvizdić 235 kruna (1912-1913).

Potpore od 1903-1913 Gajret je dao sljedećim gatačkim đacima I studentima: Sarić Aziz VI razred gimnazije (1908-1919) 50 kruna, Avdo Hasanbegović student prava (1910-1910) 950 kruna, Šukrija Kurtović (gimnazija matura) (1019-1910) 1200 kruna, Alija Kurtović – gimnazija (1911-1912) 60 kruna.

            Ćamil Krvavac, trgovačka škola 20 kruna, Husnija Kurtović, gimnazija (1911) 30 kruna, Husnija Hasanbegović, (gimnazija 1911), 30 kruna, .Potpore od 1920-1927 godine primili su  Zaim Čustović, student medicine (1920-1921), ukupno 600 kruna, Jusuf Tanović, student za 1921-1921 godinu ukupno 1580 kruna. Ćamil Hasanbegović (kand-prava) 1920 godine 400 kruna i 1923 – 500 dinara, a njegov brat Husnija Hasanbegović (kandidat medicine) od 1920-1923 godine , ukupno 6300 kruna. Hasan Čustović učenik trgovačke škole 200 kruna ( u 1921. godini), Nezir Hasanbegović zanatsku školu u 1923. godini ukupno 400 kruna.

            Kolo Srpskih sestara u Gacku, Gajretu je dodijelio potporu (1924 godine) od 3000 dinara.

            Šukrija Kurtović za 1911 i 1912 godinu ukupno je dobio zajam od 950 krina.

            Stipendije Gajreta od 1920 - 1928 godine dobio je Sajto Dilić, za gimnaziju (1920),300 kruna, Kasim Hasanbegović za gimnaziju (1920), 500 kruna, Bajro Tanović (gimnazija), 500 kruna i Junuz Tanović (1920-1921) ukupno 750 kruna. Velija Fazlagić ,gimnazija (1921 I 1922.) 4400 kruna. Hamid Čampara, gimnazija (1922) 4000 kruna i za 1923. godinu 250 dinara.

            Velija Čampara, gimnazija (1922) 4000 kruna, Šefik Tanović, gimnazija (1922. godine) 2000 kruna, a 1923 godine, 150 dinara, Hasan Zvizdić, gimnazija (1922. godine) 2000 kruna. Malić Zvizdić gimnazija III razred (1922) 1000 kruna, a 1923. godine, 250 dinara. Nezir Hasanbegović, za učenje zanata (od 1923-1925) ukupno 15oo dinara.

            Derviš Zvizdić, zanat, 1500 dinara

            Hamid Tanović, gimnazija , 1923, 150 dinara

            Munib Pašić, gimnazija, 1923, 150 dinara

            Avdo Tanović, gimnazija, 1923, 150 dinara

Danilo Batinić, trgovačka škola, 1923, 500 dinara

Faim Zvizdić, gimnazija, 1923, 250 dinara

            Šukrija Dizdarević, gimnazija 1923, 250 dinara

Džafer Hebib, Franjevačka gimnazija, za 1920, 1921 i 1922. – 3300 kruna, a od

1923-1927. godine – 2500 dinara.

Pregled “Gajretovih” pitomaca od 1919-1928. godine iz Gacka:

            Asim Fazlagić, Fazlija Fazlagić, Smajo Drljević, Edhem Tanović, Adil Pašić, Salko Hasanbegović, trg. akademija, Omer Čampara, gimnazija, Sajto Dilić, gimnazija, Bajro, Junuz i Tahir Tanović, od 1920 do 1925. godine, Ramiz Hasanbegović, tapetar, Safet Tanović, obućar, Uzeir Krvavac, gimnazija, Šukrija Krvavac, zanatska škola, Hatidža Zvizdić, gimnazija (1921-1924), Zaim Šaković, automehaničar, 1922-1924., Hasan Zvizdić, stolar, 1922,1926. Alija Zvizdić, limar 1922-1925. Hajdar Čampara, zanatska škola, 1922-1924, Jakub Hasanbegović, zanatska škola, 1022-1925, Murat Hasanbegović, zanatska škola 1922-1925, Ćamil, Jusuf i Nazif Kurtović, zanati, 1922, samo jednu godinu, Omer Š. Hasanbegović,trgovačka škola 1923-1928, Avdo Pošković, zanat 1926-1927, Ćamil Bijedić, Zaim Čampara, gimnazija, 1927.

*Podaci iz “Gajret” almanaha 1903-1928. godine.