Novak Mandic 4
   
Novak Mandic
   
 

GATAČKI KAMENI SPAVAČI   3

Pored bordura kao ivičnih ukrasa u nekolika slučaja se javljaju i geometrijski motivi (Bašići, Braićevići).

Osim bordura ploče su ukrašene i astralnim motivima (lunarno- solarnim): polumjesec, zvijezde (rozete) i sunce (krugovi). Mje­sec je najčći ukras kao religijski simbol ili heraldički znak na štitu, a neki ga smatraju i simbolom smrti i rađanja. U srednjevjekovnoj umjetnosti na bosanskom tlu se javlja pod uticajem slovenske paganske tradicije kao opštenarodni simbol i "feudalni i nacionalni amblem" koji je "elemenat bosanskog državnog grba" postepeno pretvorenog u običan nadgrobni ukras. 1

Nalazi se skoro na svim nekropolama koje su ukrašavane (Kraljev do, Rat kod Bodežišta, Crkovnjaci kod Gacka, Braićevići, Jovanovo brdo, Stepen, Cernica, Zborna gomila, Hodinići, Kula, Rudo Polje, Slivlja, Kokorina, Domrke, Ravni).

Uz mjesec se kao reljefni motiv najčće javlja zvijezda s 4, 5, 6 i 8 pera (krakova). Većinom su plastične, a ima ih i uklesanih. Javljaju se samostalno, s polumjesecom, suncem i krstom, a u nekim slučajevima kao heraldička oznaka na štitu.

Naučnici su različito tumačili pojavu zvijezde na nadgrobnim spomenicima. Bešlagić misli da je ona "simbioza staroslavenskog paganskog kulta i kršćanske simbolike, a da je na stećke stigla kad je sva ta simboličnost bila već gotovo sasvim zaboravljena, zbog čega se motiv upotrebljavao kao jedna vrsta socijalne oznake privilegovane feudalne klase, i kao elemenat bosanskog državnog grba a najviše kao običan ukras".2

Razne vrste rozeta su takođe česti ukrasi (Lipnik, Miholjače, Stepen, Cernica, Hodinići, Slivlja, Jugovići, Ravni, Zborna gomila).

Krugovi se javljaju kao reljefni motivi u vidu plitke plas­tične ravne ploče nejednake veličine. Krug predstavlja sunce i najčće je uz polumjesec i zvijezdu. Ono je "relikt starog slavenskog kulta sunca kao izvora cjelokupnog života" (Crkovnjaci, Gareva, Stepen, Cernica, Zagradci, Hodinići, Gradina, Slivlja, Bahori, Poda i dr.)

Kružni vijenci i polujabuke su rijetki (Dobrelji, Rat kod Bodežišta, Srđevići, Ninkovići, Miholjače).

Udubljenja i obruči se javljaju kao spomenički ukrasi dosta rijetko (Stepen, Kokorina), a jabuka samo u dva slučaja (Bahori, Fojnica).

Hernes je na dva spomenika-sljemenika, na uskim stranama, našao lozu s grozdom kao ukras koji simbolizuju cerničku vinovu lozu iz vremena Sandalja Hranića i hercega Stefana. 3

[1] Š.Bešlagić, Stećci - kultura i umjetnost, Sarajevo 1982, 168.

[2] Isti, n. d., 171.

[3] M. Wenzel, n. d., 215.

 

 

Najveći broj ukrašenih spomenika je s krstom kao glavnim elementom ukrasa, a čest je i kao sporedni oblik, koji znatno premašuje motiv mjeseca. Razni oblici krstova su veoma česti. Ima ih u različitim varijantama i izvedbama u tehnici urezivanja, u krugu ili u nekoj drugoj varijanti s kružnim dodacima na krakovima (Bahori, Braićevići, Srđevići) za koga neki naučnici kažu da znači život i da je u srednjem vijeku predstavljao znak Venere. Karakterističan je dvostruki krst u Međuljićima i krstovi na krakovima krstova u Lipniku.

 

 

   Stećak kneza Vukosava Pliščića na
                 Zbornoj gomili
 
Home
Up
Novak Mandic 2
Novak Mandic 3
Novak Mandic 4
Novak Mandic 5
Novak Mandic 6

 

Najrasprostranjeniji je oblik grčkog krsta (crux immissa) koji ukrašava više spomenika (Srđevići, Braićevići, Slivlja, Kokorina, Bahori, Ninkovići, Berušica, Dulići). Dosta su česti i drugi oblici: stilizovani krst (Ravni, Braićevići, Miholjače, Mulji, Slivlja, Kokorina, Jugovići, Braićevići, Lazarići, Gareva, Uzdolja, Međuljići), antropomorfni krst (Rudo Polje, Braićevići) i latinski krst (Bahori). Svastika se javlja samo u dva slučaja (Slivlja i Cernica).

Biljni motivi u vidu stilizovanog stabla, spirale, grozda, rozeta raznih oblika, ljiljana, djeteline s četiri lista i višelatičnih listova prilično su rijetki u odnosu na broj ukrašenih spomenika (Miholjače, Lipnik, Stepen, Cernica, Zborna gomila, Hodinići, Slivlja, Jugovići, Ravni, Ljeskov Dub, Braićevići, Bodežišta, Kokorina).

Najčći arhitektonski ukrasi su stubovi (Donji Jugovići, Platice, Zborna gomila, Lazarići, Donje Ulinje, Bahori, Srđevi­ći, Mulji, Gacko, Jasenice, Vratlo), šiljasti i polukružni lukovi (Lazarići, Mulji, Donji Jugovići, Gacko), polukružni lukovi (Mulji, Zborna gomila, Nadanići), prelazni lukovi "A" (Jasenik), potkovičasti lukovi (Nadanići, Lazarići, Jasenik, Lipnik, Braićevići, Dulići, Kokorina, Muhovići, Dobrelji, Gacko, Donji Jugo­vići, Gornja Bodežišta, Kula, Bahori), te prelazni luk "B" u Domrkama na krstu Vukosava Vukčića.

Oružje zauzima značajno mjesto u ukrašavanju spomenika u ra­zličitim varijantama. Predstavljeno je pojedinačno ili u raznim kombinacijama. Najčći tipovi su: mačevi, koplja, štitovi, sjekirice i lukovi. Mač se javlja i kao samostalno oružje u vidu pravog mača u svim slučajevima izuzev povijenog oblika na hercegovoj kamenoj stolici iz XV vijeka na Hercegliji koji je oblikovan pod uticajem turskih mačeva. Kao usamljeni ukras mač se nalazi na velikom broju spomenika u vidu bodeža i pravog mača (Lazarići, Mulji, Gareva, Uzdolja, Zagradci, Hodinići, Muhovići, Srđevići, Rudo Polje, Jugovići, Herceglija, Ravni, Višnjevo, Braićevići, Jasenice, Bodežišta, Ninkovići). Obično je uklesan, a nalazi se i u reljefnom obliku na pločama, sanducima, sljemenicima i hercegovoj kamenoj stolici kod Fojnice.

Njegova je pojava česta i ispod štita (Miholjače, Cernica, Zborna gomila, Međuljići, Kula, Rudo Polje, Slivlja, Jugovići).

 

            

             Stećak s predstavom
 (nekropola u Braićevićima), 29. VII 1983.

Štit se nalazi kao poseban ukras (Bašići - Đevič kamen, Miholjače, Zborna gomila). Ponekad nosi heraldičke znake koji označavaju porodicu ili feudalne veze (Gacko, Zborna gomila). Na gatačkim štitovima se kao omiljen ukras nalazi obruč, zatim polumjesec i rozeta (Lazarići, Miholjače, Zborna gomila, Gacko).

 

 

Koplje je nešto manje zastupljeno u grobnoj ornamentici i javlja se kao sredstvo u dvoboju (Ključ, Cernica, Zborna gomila, Gacko, Braićevići) ili kao oružje u lovu (Zborna gomila, Gacko, Bodežišta).

Sjekira je uklesana na dva spomenika u Slivljima i Jugovićima. U Jugovićima je zajedno s kopljem, mačem i štitom, koji, prema jugovićkom predanju, simbolizuju oružje ratnika koji se vratio s kosovskog boja, odložio oružje i primio islam i od njega su gatački Juge.

Lukom i strijelom je ukrašeno samo nekoliko spomenika (Zborna gomila, Ključ, Bahori, Kokorina).

Simboli zanimanja kao ukrasi su rijetki. Javljaju se samo srp (Jugovići), razno oruđe i alati (grablje, točak) u Muljima i različiti alati u Gacku.

Od životinjskih predstava su najčće: lav (Cernica) kome je odsječena glava mačem koga drži čovjek iznad njega - simbol ljudske snage, jelen i srna. Scene lova na jelena predstavljene su na dvije nekropole (Berušica i Zborna gomila) i srnu (Braićevići, Bodežišta).

Pas i ptice (sokolovi) se javljaju u predstavama lova: lovac s mačem i sokolom u ruci iznad ulovljene zvijeri (Cernica), predstava ruke sa sokolom (Hodinići) i pas goni srnu (Rat kod Bodežišta). Ptice se javljaju u Slivljima i na Zbornoj gomili, ali se ne vidi da su u službi lova, vjerovatno simbol, možda golub?

Ljudske predstave ili samo dijelovi čovječijeg tijela su za­stupljeni u različitim odnosima. Motiv glave je predstavljen 6 puta (Kokorina, Domrke, Gradina). Motiv usamljene ruke (Braićevići, Bodežišta) teško je kao simbolisticku predstavu odrediti jer su antičke paralele rijetke, a motiv savijene ruke u laktu je izražen u oba slučaja. Pune ljudske figure se javljaju u ovim oblicima: ženske figure u raznim situacijama s konjanicima ili kao posmatrači s galerija dvora (Zborna gomila, Braićevići, Mulji), muške figure (Crkovnjaci kod Gacka, Cernica), figure s podignu­tom rukom (Mulji), oranti (Donji Jugovići), figure s oružjem u ruci (Cernica), dvije figure (Stepen, Braićevići, Nadanići, Slivlja), mješovito kolo (Zborna gomila, Gacko), konjanik (Braićevići), kompozicije s konjanikom (Mulji) - žena ispraća ili dočekuje viteza na konju s mačem, kopljem i štitom, te motivi s dva konjanika (Zborna gomila, Ključ i Braićevići).

Pored ovih, na spomenicima se nalaze i druge figuralne pred­stave: dva konjanika sa figurama između njih (Braićevići, Zborna gomila), dva konjanika s jelenom između njih (Zborna gomila), figure i predstave s više od dva konjanika (Gacko), lovci pješaci s lukom i strijelom (Zborna gomila), dva konjanika u lovu na jelena (Bahori), više ljudskih i životinjskih figura (Zborna gomila), konjanici u koloni (Zborna gomila) i različiti turniri posmatrani s galerije dvoraca gatačkih feudalaca i vlaške plemenske grupacije Pliščića.

                              Stećak kneza Vukosava Pliščića
 

           Predhodna stranica                    Naredna stranica

[

Home Novak Mandic 2 Novak Mandic 3 Novak Mandic 4 Novak Mandic 5 Novak Mandic 6

 

This site was last updated 03/29/06