|
GATAČKI
KAMENI SPAVAČI
3
|
Pored bordura kao ivičnih
ukrasa u nekolika slučaja
se javljaju i geometrijski motivi (Bašići,
Braićevići).
Osim bordura ploče
su ukrašene i astralnim motivima (lunarno- solarnim): polumjesec,
zvijezde (rozete) i sunce (krugovi). Mjesec je najčešći
ukras kao religijski simbol ili heraldički
znak na štitu, a neki ga smatraju i simbolom smrti i rađanja.
U srednjevjekovnoj umjetnosti na bosanskom tlu se javlja pod
uticajem slovenske paganske tradicije kao opštenarodni simbol i
"feudalni
i nacionalni amblem" koji je "elemenat bosanskog državnog
grba"
postepeno pretvorenog u običan
nadgrobni ukras.
Nalazi se skoro na svim nekropolama koje su ukrašavane (Kraljev do,
Rat kod Bodežišta,
Crkovnjaci kod Gacka, Braićevići,
Jovanovo brdo, Stepen, Cernica, Zborna gomila, Hodinići,
Kula, Rudo Polje, Slivlja, Kokorina, Domrke, Ravni).
Uz mjesec se kao reljefni motiv najčešće
javlja zvijezda s 4, 5, 6 i 8 pera (krakova). Većinom
su plastične,
a ima ih i uklesanih. Javljaju se samostalno, s polumjesecom, suncem
i krstom, a u nekim slučajevima
kao heraldička
oznaka na štitu.
Naučnici
su različito
tumačili
pojavu zvijezde na nadgrobnim spomenicima. Bešlagić
misli da je ona "simbioza staroslavenskog paganskog kulta i kršćanske
simbolike, a da je na stećke
stigla kad je sva ta simboličnost
bila već
gotovo sasvim zaboravljena, zbog
čega
se motiv upotrebljavao kao jedna vrsta socijalne oznake
privilegovane feudalne klase, i kao elemenat bosanskog državnog
grba a najviše kao običan
ukras".
Razne vrste rozeta su takođe
česti
ukrasi (Lipnik, Miholjače,
Stepen, Cernica, Hodinići,
Slivlja, Jugovići,
Ravni, Zborna gomila).
Krugovi se javljaju kao reljefni motivi u vidu plitke plastične
ravne ploče
nejednake veličine.
Krug predstavlja sunce i najčešće
je uz polumjesec i zvijezdu. Ono je "relikt starog slavenskog kulta
sunca kao izvora cjelokupnog
života"
(Crkovnjaci, Gareva, Stepen, Cernica, Zagradci, Hodinići,
Gradina, Slivlja, Bahori, Poda i dr.)
Kružni
vijenci i polujabuke su rijetki (Dobrelji, Rat kod Bodežišta,
Srđevići,
Ninkovići,
Miholjače).
Udubljenja i obruči
se javljaju kao spomenički
ukrasi dosta rijetko (Stepen, Kokorina), a jabuka samo u dva slučaja
(Bahori, Fojnica).
Hernes je na dva spomenika-sljemenika, na uskim stranama, našao lozu
s grozdom kao ukras koji simbolizuju cerničku
vinovu
lozu iz vremena Sandalja Hranića
i hercega Stefana.

Š.Bešlagić,
Stećci
- kultura i umjetnost,
Sarajevo 1982, 168.
|
|
| |
|
Najveći
broj ukrašenih spomenika je s krstom kao glavnim elementom ukrasa, a
čest
je i kao sporedni oblik, koji znatno premašuje motiv mjeseca. Razni
oblici krstova su veoma
česti.
Ima ih u različitim
varijantama i izvedbama u tehnici urezivanja, u krugu ili u nekoj drugoj
varijanti s kružnim
dodacima na krakovima (Bahori, Braićevići,
Srđevići)
za koga neki naučnici
kažu
da znači
život
i da je u srednjem vijeku predstavljao znak Venere. Karakterističan
je dvostruki krst u Međuljićima
i krstovi na krakovima krstova u Lipniku.
|

| Stećak kneza Vukosava Pliščića na
|
|
|






|
|
|
Najrasprostranjeniji je oblik grčkog
krsta (crux immissa) koji ukrašava više spomenika (Srđevići,
Braićevići,
Slivlja, Kokorina, Bahori, Ninkovići,
Berušica, Dulići).
Dosta su
česti
i drugi oblici: stilizovani krst (Ravni, Braićevići,
Miholjače,
Mulji, Slivlja, Kokorina, Jugovići,
Braićevići,
Lazarići,
Gareva, Uzdolja, Međuljići),
antropomorfni krst (Rudo Polje, Braićevići)
i latinski krst (Bahori). Svastika se javlja samo u dva slučaja
(Slivlja i Cernica).
Biljni motivi u vidu stilizovanog stabla, spirale, grozda, rozeta raznih
oblika, ljiljana, djeteline s
četiri
lista i višelatičnih
listova prilično
su rijetki u odnosu na broj ukrašenih spomenika (Miholjače,
Lipnik, Stepen, Cernica, Zborna gomila, Hodinići,
Slivlja, Jugovići,
Ravni, Ljeskov Dub, Braićevići,
Bodežišta,
Kokorina).
Najčešći
arhitektonski ukrasi su stubovi (Donji Jugovići,
Platice, Zborna gomila, Lazarići,
Donje Ulinje, Bahori, Srđevići,
Mulji, Gacko, Jasenice, Vratlo), šiljasti i polukružni
lukovi (Lazarići,
Mulji, Donji Jugovići,
Gacko), polukružni
lukovi (Mulji, Zborna gomila, Nadanići),
prelazni lukovi "A" (Jasenik), potkovičasti
lukovi (Nadanići,
Lazarići,
Jasenik, Lipnik, Braićevići,
Dulići,
Kokorina, Muhovići,
Dobrelji, Gacko, Donji Jugovići,
Gornja Bodežišta,
Kula, Bahori), te prelazni luk "B" u Domrkama na krstu Vukosava Vukčića.
Oružje
zauzima značajno
mjesto u ukrašavanju spomenika u različitim
varijantama. Predstavljeno je pojedinačno
ili u raznim kombinacijama. Najčešći
tipovi su: mačevi,
koplja, štitovi, sjekirice i lukovi. Mač
se javlja i kao samostalno oružje
u vidu pravog mača
u svim slučajevima
izuzev povijenog oblika na hercegovoj kamenoj stolici iz
XV
vijeka na Hercegliji koji je oblikovan pod uticajem turskih mačeva.
Kao usamljeni ukras mač
se nalazi na velikom broju spomenika u vidu bodeža
i pravog mača
(Lazarići,
Mulji, Gareva, Uzdolja, Zagradci, Hodinići,
Muhovići,
Srđevići,
Rudo Polje, Jugovići,
Herceglija, Ravni, Višnjevo, Braićevići,
Jasenice, Bodežišta,
Ninkovići).
Obično
je uklesan, a nalazi se i u reljefnom obliku na pločama,
sanducima, sljemenicima i hercegovoj kamenoj stolici kod Fojnice.
Njegova je pojava
česta
i ispod štita (Miholjače,
Cernica, Zborna gomila, Međuljići,
Kula, Rudo Polje, Slivlja, Jugovići).
|
|
|
Stećak s predstavom |
| (nekropola u Braićevićima), 29. VII 1983. |
|
Štit se nalazi kao poseban ukras (Bašići
-
Đevič
kamen, Miholjače,
Zborna gomila). Ponekad nosi heraldičke
znake koji označavaju
porodicu ili feudalne veze (Gacko, Zborna gomila). Na gatačkim
štitovima se kao omiljen ukras nalazi obruč,
zatim polumjesec i rozeta (Lazarići,
Miholjače,
Zborna gomila, Gacko).
|
|
Koplje je nešto manje zastupljeno u grobnoj ornamentici i javlja se kao
sredstvo u dvoboju (Ključ,
Cernica, Zborna gomila, Gacko, Braićevići)
ili kao oružje
u lovu (Zborna gomila, Gacko, Bodežišta).
Sjekira je uklesana na dva spomenika u Slivljima i Jugovićima.
U Jugovićima
je zajedno s kopljem, mačem
i štitom, koji, prema jugovićkom
predanju, simbolizuju oružje
ratnika koji se vratio s kosovskog boja, odložio
oružje
i primio islam i od njega su gatački
Juge.
Lukom i strijelom je ukrašeno samo nekoliko spomenika (Zborna gomila,
Ključ,
Bahori, Kokorina).
Simboli zanimanja kao ukrasi su rijetki. Javljaju se samo srp (Jugovići),
razno oruđe
i alati (grablje, točak)
u Muljima i različiti
alati u Gacku.
Od
životinjskih
predstava su najčešće:
lav (Cernica) kome je odsječena
glava mačem
koga drži
čovjek
iznad njega - simbol ljudske snage, jelen i srna. Scene lova na jelena
predstavljene su na dvije nekropole (Berušica i Zborna gomila) i srnu
(Braićevići,
Bodežišta).
Pas i ptice (sokolovi) se javljaju u predstavama lova: lovac s mačem
i sokolom u ruci iznad ulovljene zvijeri (Cernica), predstava ruke sa
sokolom (Hodinići)
i pas goni srnu (Rat kod Bodežišta).
Ptice se javljaju u Slivljima i na Zbornoj gomili, ali se ne vidi da su
u službi
lova, vjerovatno simbol, možda
golub?
Ljudske predstave ili samo dijelovi
čovječijeg
tijela su zastupljeni u različitim
odnosima. Motiv glave je predstavljen 6 puta (Kokorina, Domrke,
Gradina). Motiv usamljene ruke (Braićevići,
Bodežišta)
teško je kao simbolisticku predstavu odrediti jer su antičke
paralele rijetke, a motiv savijene ruke u laktu je izražen
u oba slučaja.
Pune ljudske figure se javljaju u ovim oblicima:
ženske
figure u raznim situacijama s konjanicima ili kao posmatrači
s galerija dvora (Zborna gomila, Braićevići,
Mulji), muške figure (Crkovnjaci kod Gacka, Cernica), figure s
podignutom rukom (Mulji), oranti (Donji Jugovići),
figure s oružjem
u ruci (Cernica), dvije figure (Stepen, Braićevići,
Nadanići,
Slivlja), mješovito kolo (Zborna gomila, Gacko), konjanik (Braićevići),
kompozicije s konjanikom (Mulji) -
žena
ispraća
ili dočekuje
viteza na konju s mačem,
kopljem i štitom, te motivi s dva konjanika (Zborna gomila, Ključ
i Braićevići).
Pored ovih, na spomenicima se nalaze i druge figuralne predstave: dva
konjanika sa figurama između
njih (Braićevići,
Zborna gomila), dva konjanika s jelenom između
njih (Zborna gomila), figure i predstave s više od dva konjanika
(Gacko), lovci pješaci s lukom i strijelom (Zborna gomila), dva
konjanika u lovu na jelena
(Bahori), više ljudskih i
životinjskih
figura (Zborna gomila), konjanici u koloni (Zborna gomila) i različiti
turniri posmatrani s galerije dvoraca gatačkih
feudalaca i vlaške plemenske grupacije Pliščića. |
 |
Stećak kneza Vukosava Pliščića
|
|