Iz starih d(t)eftera , serija je skeniranih i prigodnih tekstova, objavljenih u nekim davnim vremenima, koje imamo namjeru publikovatii. U ovoj se rubrici bavimo starim fotografijama,tekstovima, pjesmama iz Gacka, dakle onima koje nisu nastali u vremenu u kojem živimo, nego mnogo, mnogo ranije.Riječ je o fotografijama, tekstovima, pjesmama iz nekih davnih godina, u kojima onovremeni ljudi pišu svoja sjećanja.Biće to  ovoj generaciji Gačana nepoznati motivi.Ali istovremeno namjera nam je da sagledamo to vrijeme, taj jezik i život tadašnjeg čovjeka.

MELIORACIONI ZAHVATI U HERCEGOVINI

Wasserbauten in Bosnien und der Hercegovina, I. Theil: Meliorationsarbeiten und Cisternen im Karstgebiete, dargestellt von Philipp Ballif, herausgegeben von der bos.-herc. Landesregierung, Wien 1896. Druck und Verlag von Adolf Holzhausen.

—Knjiga opseže 92 strane velike osmine s devet u tekstu uvezanih profila, planova, karata, a na kraju teksta dodanih šest ilustracija, devet građevnih planova, jednom preglednom kartom novo sagrađenih i popravljenih čatrnja (cisterna), napojišta i ograđenih vrela uHercegovini.

Na prvi se pogled pričinja, da je ta knjiga čisto tehničkograđevnoga sadržaja, ali tomu nije tako. Gotovo polovina knjige, t. j. cijeli uvod od 38 stranica obuhvaća zemljopisno i gospodarstveno prikazivanje bosansko-hercegovačkih kršovitih predjela. Tu se ponajprije razlazu pojave krša i njegove hidrografske prilike, tumači se razlika između polja i blata u bosansko-hercegovačkim kršovitim krajevima, opisuju se zemljišne prilike krša, govori se o podneblju, šumama, ratarstvu i Iivadarstvu; napose se prikazuju radnje oko melioracije Livanjskoga, Gackoga i Mlad e n-p o 1 j a, i izlažu tehničke pojedinosti oko izgradnje čatrnja. •

Narodno-gospodarstveni napredak bos.-herceg. kršovitih predjela u velikoj mjeri priječe i oteščavaju proljetni i jesenski poplavi pa velika suša polja i pašnjaka za ljetne žege. Tim elementarnim neprilikama nije mogao ni znao na put stati tamošnji neuki svijet, već se sama država morala prihvatiti posla, da svomu narodu u teškom njegovu položaju pomoćnicu ruku pruži, t. j. da te prirodne opreke po mogućnosti izjednači, da marljivomu narodu njegovo materijalno stanje podigne i tim državne dohotke poveća. Sama površina suznih i poplavnih polja i blata u bos.herceg. kršovitim predjelima pokazuje, da je bila prijeka nužda, da se tamo izvedu opsežne melioracionalne radnje. Površina suhoga dijela polja iznosi 61.540 ha, a površina povremeno poplavnih polja 95.720 ha. t. j. ukupno 157.260 ha. U povremeno poplavnim poljima ima oko 56.800 ha površine, koja je svake godine u jeseni i u proljeću vodom prekriljena, a 19.400 ha posve je močvarno. — Po vertikalnom položaju nalaze se suha polja većinom u slojevima od 801—1250 tn.. t. j. u višim predjelima, a poplavna polja u slojevima od 301—800 m. apsolutne visine, dakle u nižim krajevima. — Da se uklone ili barem umanje vodene poplave kršovitih kotlina, trebalo je temeljito proučiti ne samo nazemne i podzemne hidrografske1), nego također meteorologijske, zemljišne i gospodarstvene prilike tih predjela. U svakom od tih pogleda svestrano je istraženo i proučeno: Livanjsko, Gacko i Mladen-polje. Budući da prirodno-zemljišne i meteorologijske prilike bos.-herceg. kršovitih krajeva pružaju sve uvjete povoljnomu narodno-gospodarstvenomu napretku, pristupilo se k živomu izvođenju melioracionalnih radnja u tim predjelima.

Prije nego prijeđem na izlaganje melioracionalnih radnja u Livanjskom, Gackom i Mladen-polju, pripomenut ću, da je za zemljopisca najvredniji vrlo podesno i upotrebljivo sastavljeni popis polja (str. 6—21). To je jednostavna skrižaljka, u kojoj je naredano 49 polja, i to: 32 suha polja i 17 povremeno poplavnih polja. Kod svakoga pojedinog polja navedena je: površina u hektarima, visina nad morem u metrima, način dolaska i odlaska vode, opseg i trajanje poplave, kakvoća tla i gospodarstvenoga obdjelavanja, i napokon opaska za posebne primjedbe i bilješke o svakom polju. Iz toga se prijegleda vidi, da je najveće Livanjsko polje (oko 400 km2), a najplodnija je žljebina Trebinjčice ili Popovo polje.

Livanjsko polje (707—710 m nad morem) ima 65 km u duljinu, a srednja mu je širina 6 km. To je polje navlastito u sjevernom dijelu (Ždralovac i Ševarevo blato) i u južnom kraju (Buško blato) vrlo močvarno. U Livanjskom polju uspijeva kukuruz i sve vrste žitarica, a dobro rodi i sijeno. Prije uređenja voda bilo je u tom polju poplavljeno 260 km2 od polovine studenoga do konca svibnja. Melioracionalne radnje izvedene su sa znatnim troškom od 110.000 for., ne računajući ovamo seljačke robote.

U Livanjskom polju očišćeni su, rašireni i zagradama uređeni ponori, iskopana su tri glavna prijekopa od istoka k zapadu i načinjeni na njima zatvori za otpuštanje i rastakanje vode. Prije melioracije (god. 1883.) iznosio je prirod u Livanjskom polju 344.908 for., a poslije melioracije (god. 1893.) 524.203 for. vrijednosti. Melioracija znatno je u tom polju unaprijedila i prirod suhe krme, i to ponajpače sijena. To je također od velikoga zamašaja po tamošnji narod i zemlju, jer se od sada može redovito provoditi naumljeno oplemenjivanje i unapređivanje domaćega stočarstva.

Još zamašnije i opsežnije su radnje melioracionalne izvedene na Gackom polju i oko njega. Gacko polje prava je oaza u kršu u visini od 930—950 m nad morem. Cijela kotlina Gacka ima oko 24 km duljine i oko 3*5 km srednje širine. Površina Gackoga polja iznosi oko 52 km2. Na proljeće i jesen, kad udru vode s okolnih brda i vrela, zajazi se Gacko polje vodom, te se čini kao kakvo jezero. Najviše vode donosi rječica Mušica s obronaka Lebršnika planine. Ljeti opet nastane u tom polju suša i oskudica vode Polje, naplavljeno izvrsnom zemljom crnicom, rodi sve žitarice, ali se ljeti osuši i ispuca, te raslinstvo na njemu povene. Dakle nije čudo, da je taj lijepi i plodni predio slabo obrađivan, te ga je često puta i ljuta potreba snašla. Stanje u Gackom polju divno nam ocrta u svojim stihovima Mažuranić, koji veli:

') Za određenje podzemnoga tijeka ponornica upotrebljavana su većinom vodostajna mjerenja, jer se običnim bojadisanjem vode i pilotina nije ništa sigurno moglo odrediti.

Gacko polje, lijepo ti si,

                                                                                     Kad u tebi glada nema,

    Ljuta glada i nevolje teške.

Brižna zemaljska uprava odluči, da se „ljutu glađu i nevolji teškoj" temeljito i trajno na put stane; jer je to bilo uzrok, da je tamošnje žiteljstvo neprestano u države pomoć tražilo, a često se puta poradi toga i na pobunu dizalo. Na osnovi prirodnih uslova trebalo je gospodarstvene prilike popraviti. Narodno blagostanje na Gackom polju može se samo unapređivanjem stočarstva podizati. U to ime treba ponajprije namaknuti potrebitu krmu za blago, t. j. treba oko 14 km* livada Gackoga polja sačuvati od ljetne suše i pripeke. koja obično traje po osam nedjelja. Za natapanje livada i polja trebalo je suvišak vode od proljetnih i jesenskih padavina umjetnim načinom uhvatiti i u sušno doba rastakati. Za to su prirodni uvjeti u samoj okolini Gackoga polja vrlo povoljni i podesni bili. Istočno od Gackoga (mjesta) u riječnom tjesnacu Kline sastaju se potoci: Vrba, Dramesina i Za njevica, te teku dalje pod imenom Mušice. Taj tjesnac umjetno je zatvoren; iznad njega može se zaustaviti oko 1,000.000 m3 vode; a to je dosta, da se izravna jesenji i proljetni suvišak vode s njenom ljetnom oskudicom, pa da se preko ljeta nakvasi do 1000 ha polja i livada. Tim je radom iznad Kline nastalo pravo umjetno jezero od 26 ha. — Za natapanje Gackoga polja izvedeno je više glavnih prijekopa, iz kojih vodi na sve strane mnogo natopnih prijekopa i žljebova. — Melioracionalne radnje Gackoga polja stoje oko 350.000 for., no što je to sve prema moralnoj i materijalnoj koristi, koju već danas od toga kulturnoga djela ima narod i zemlja. Sam prirast stoke, koji se od god. 1879 do 1895. početverostručio i podeveterostručio, bjelodano pokazuje, kako je blagoslovan utjecaj izvedenih melioracionalnih radnja.

Osim melioracionalnih radnja u Livanjskom i u Gackom polju projektirana je i melioracija Mladen-polja. — Južno od Imoskoga sve do Neretve prostire se na dalmatinsko-hercegovačkoj međi nekoliko većih polja, koja se po svojoj plodnosti i bujnosti raslinstva mogu ubrojiti među najvrsnije i najvrednije predjele tih zemalja, a to su polja: Mladen, Rastok, Jezerac i Jezero. Već u staro doba bila su ista polja ljudska i kulturna stjecišta, kao što nam to nađeni ostaci starih prijekopa pokazuju. Mladen-polje, u visini od 70—100 m nad morem, obuhvaća 2300 ha. Ono je pod vodom od listopada do konca svibnja (kadikad i do lipnja). Tlo mu je vrlo plodna duboka crnica, na kojoj uspijevaju sve žitarice, ponajviše kukuruz, duhan i vino. Melioracija Mladenpclja i Rastoka stajat će oko 405.000 for.

Velika oskudica pitke vode za ljude i blago u ljetno sušno doba u kršnim predjelima Bosne i Hercegovine prinukala je zemaljsku upravu, te je od god. 1885. do kraja god. 1894. napravila u svemu 202 čatrnje i napojišta (za 20,378.000 1. vode) i ogradila 53 vrela s troškom od 113.883 for., ne računajući ovamo veliku robotu ljudi i marve.

Ko se želi upoznati s hidrografskim, meterologijskim, zemljišnim i gospodarstvenim prilikama, pa melioracionalnim radnjama Livanjskoga, Gackoga i Mladen-polja, tomu se navedena knjiga može toplo preporučiti ne samo poradi svoje pouzdane sadržine, nego i poradi ukusne opreme, pa majstorski izvedenih nacrta, slika, planova i karata. — Bosna i Hercegovina u opće sve svoje publikacije šalju u bogatom i svečanom ruhu u svijet, kao što to i dolikuje najmlađim sestrama susjednih evropskih zemalja, koje se u naponu svoje snage u njihovo kulturno kolo hvataju.

D. Franić.

              Cisterna negdje kod Avtovca

              Objekti Stocarske stanice

            Gradnja brane Klinje

Wasserbauten in Bosnien und der Hercegovina, I. Theil: Meliorationsarbeiten und Cisternen im Karstgebiete, dargestellt von Philipp Ballif, herausgegeben von der bos.-herc. Landesregierung, Wien 1896. Druck und Verlag von Adolf Holzhausen, je jedno vrijedno djelo koje govori o istoriji gatačkog kraja. Nepoznato mi je da je prevedeno sa njemačkog jezika.Autor je pored melioracionih zahvata u ostalim kraškim poljima, napisao veoma sažet opis radova i u Gatačkom polju i Gacku, uopšte.

U prilogu objavljujemo kompletan njemački tekst knjige, koji se odnosi na Gacko, sa molbom da neko od posjetilaca stranice ko dobro poznaje njemački jezik napravi prevod teksta.

Pomenuti izvorni tekst mozete loadirati ovdje

    Objavljeno marta 28. 2010.

Č a s o p i s "N a s t a v n i   v j e s n i k a"  k n j i g a  7  ,  1 8 9 9  g o d i n e

BOSNOM I HERCEGOVINOM , UZDUZ I POPRIJEKO

Durch Bosnien und die Hercegovina kreuz und quer. Wanderungen von Heinrich Renner. Mit 35 Vollbildern, 253 Abbildungen im Text von W. L. Arndt, E. Arndt-Ceplin u. A., sowie nach photographischen Aufnahmen und einer Uebersichtskarte. Berlin 1896. Geographische Verlagshandlung Dietrich Reimer (Ernst Vohsen). 481 strana u velikoj 8°. Cijena brosiranoj knjizi l for. 80 п., a u sjajnom vezu 3 for.

U kratko vrijeme izislo je vise opseznih knjiga u stranom svijetu o zemlji i narodu Bosne i Hercegovine. Spomenut cemo samo djelo Engleza Munroa, Francuza Avelota de la Nézière, G. Capusa i Nijemca H. Rennera. Ovdje cemo se s nekoliko rijeci osvrnuti na Rennerove putopisne ctice o Bosni i Hercegovini. Ove crtice namijenjene su turistickomu svijetu, ali ce dobro doci svakomu, ko se god zeli upoznati s tim krasnim zemljama, ali ne moze da o njima prouci citavu prirucnu literaturu.

Renner bijase prvi novinar, koji je ono 1875. god. dosao u Dubrovnik, da izvjestcuje njemacke i amerikanske novine o hercegovackom ustanku. God. 1876/7. nadje se on i u srpsko-turskom ratu kao novinarski dopisnik. Kad austro-ugarske cete prijedose Savu te okupirase Bosnu i Hercegovinu, dode i Renner s njima u te zemlje kao izvjestitelj beckih i berlinskih novina, te probavi u njima godinu i pô daña. Kasnije proputova on ponovno Bosnu i Hercegovinu, da prikupi gradju za navedene putopisne crtice. Vrijedni pisac zavolio je na svojim putovanjima Bosnu i Hercegovinu kao svoju domovinu, te ga je ziva Ijubav vodila preko vilinskih gora, bajnih dolina i bijelih gradova, kroz junacan i ponosan narod i kroz kulturne tekovine najnovijega doba. Renner je uzduz i poprijeko prosao cijelo okupirano podrucje, te nam je, kud je god prosao, ocrtao zemlju i narod, povjest i zemljopis, obicaje i navike, vjerske, kulturne i gospodarske prilike, pa ociti napredak na svakom polju javnoga zivota. Odusevljeni ñas pisac u 32 odsjeka svoga razmatranja vodi na sve cetiri strane Bosne ponosne i krsne Hercegovine. Pisac se zalijece od ravne Posavine do crnogorskih brda, od slapovite Drine pa do krvave Krajine. Renner ulazi u Bosnu kod Broda, vozi se „na bosanskoj zeljeznici", nabraja prirodne krasote i povjesne uspomene uz rijeku Bosnu, zalazi „postrance od tracnica" u „zeljezare u Varesu", a zatim dolazi u Sarajevo. On nastoji da nam prikaze, makar i u nepotpunoj slici, „zivot i rad u glavnom gradu Bosne", „bosansko zivovanje i asikovanje", „novo doba u Sarajevu" i „biser Bosne" (Ilidze). Iz Sarajeva krece Renner „u podrucje Drine", »iz Gorazde u Focu", „na granicu novopazarskog pasaluka", a odatle opet „Drinom" u Visegrad,gdje je cuveni stari most, sto vjekuje u narodnoj pjesmi, a sagradlo ga je pasa Sokolovic. Iza toga vodi ñas u „stari bosanski rudokop" Srebrnicu, blizu koje izvire poznata ljekovita guberska voda, i dalje Drinom „prema Zvorniku". Za tim opisuje „idilicne voznje", opjevanu „Romaniju i Glasinac". Proputovavsi istocne krajeve krece u krásnu Hercegovinu, i to „iz Sarajeva u Mostar", pa crta „glavni grad Hercegovine', „Blagaj i vrelo Bune", predjele „uzduz crnogorske mede", i „vrt Hercegovine" (Trebinje). Poslije toga prelazi „Dalmacijom u dolinu Neretve", te obisavsi krvava razbojista uz medu crnogorsku vraéa se Cu venom „dolinom Rame u Jajce", opisuje „kraljevski grad u Jajcu", pa „Jajce i okolis u sadaänjosü". Iz Jajca ide u dolinu Bosne te dolazi „iz Laáve preko Travnika u Jajce", a odatle velicanstvenom „dolinom Vrbasa u Banjuluku", opisuje „Banjuluku "crta zivot „u naseIjima", skrece „iz Banjeluke u Kostajnicu". a za tim se obrce „prema Tuzli te nam prikazuje „podrucja soli i ugljena*.

Iz ovoga se vidi, da je vrsni i cestiti pisac proputovao zemlju zaista uzduz i poprijeko. Mnogostrano motrenje, zanimljivo prikazivanje, lijep slog i zivo opsirno pripovijedanje o narodnom zivotu, o svirn znatnostima, koje putera vidi, bile povjesne ili iz sadasnjosti, daju ovomu dijelu osobitu cijenu. Sve to jos vise ozivljuju i nadopunjaju mnoge osobite slike u tekstu, koje nam predocuju ponajljepse predjele Bosne i Hercegovine, pojedine prizore iz narodnoga zivota, neke zavode, zgrade i razlicne karakteristicne tipove narodne. Izbor tih tipova ipak nije posvuda bio najsretniji, kao ni sam pisac u prikazivanju nekih povjesnih cinjenica, u shvacanju prekrstavanja tamosnjega jezika i u izgovoru i pisanju vlastitih imena, kao: „bustovan" mjesto buzdovan, „Krivoscie" mjesto Krivosije, „Gvrtnica* mjesto Cvrsnica, „Dolnji Tuzla" i mn. dr. Uz tumacenje izgovora nekih glasova nije se pisac sjetio, da rastumaci, kako se izgovaraju glasovi gj i da, niti je svojim citaocima razlozio, kojoj jezicnoj skupini pripada „bosanski govor". — Banjaluka bit ce Banus' Wiese, a ne „Lukasbad". Trobojna vrpca: crveno-bijelo-modra hrvatska je, a ne srpska (str. 187.). Renner ipak zasluzuje svaku hvalu. Po cijeloj knjizi vidi se, da mu se sa svih strana islo na ruku. Za povjest bile su mu glavnim pomagalom Wissenschaftliche Mittheilungen" ili bolje reci „Glasnik zemaljskog muzeja",sto ga vrlo brizno ureduje dvorski savjetnik K. Hörmann, te obiluje zanimljivim i poucnim clancima o starini i o narodnoj tradiciji i t.d. I mnoge su slike u toj knjizi vec" poznate iz ilustriranoga lista „Nade".

Pisac zavrsuje svoje crtice s lijepim rijecima veleci: „Bosna i Hercegovina nijesu samo s topografskoga i etnografskog gledista, vec i svojim brzim kulturnim i gospodarstvenim napretkom najzanimljivije pokrajine evropskoga istoka. Vrijedno je, da ih posjete turiste, gospodari, naucenjaci i politici, jer ce im se trud obilato naplatiti, te ce im se zemlje tako srca dojmiti, da ce vazda ceznuti.za romariticnim gorama, za obalama Bosne, Vrbasa, Drine i Neretve. Nekad posve zapustena dañas se bosanka posestrima pridruzuje evropskira zemljama kao dostojna drugarica*.

Cijela oprema knjige upravo je sjajna. Na izvanjskom se omotu vidi skup bosanskoga svijeta u narodnoj nosnji, a u lijevom donjem kutu zlatan zemaljski grb, koji je ovila zelena lovorika. Knjiga se poradi svoga lijepog sadrzaja, a jos Ijepsih slika raoze iskreno preporuoiti uciteljskim i ucenièkim knjiznicama.

Ove crtice zasluzuju vec i s toga osobitu paznju nasega cïtalackog opcinstva, sto ni u hrvatskoj ni u srpskoj knjizevnosti nema upravo nijednoga znalnijega putopisnog djela iz novijega doba o rodenim nasim sestrama: o Bosni i Hercegovini. Te su zemlje — bez svake zamjere — jos i dañas mnogomu Hrvatu i Srbinu „térra incógnita", premda su inace veé dobrano poznate. Moja je nakana, da o tim krasnim zemljama, koje su nam srodne po rodu, plemenu i jeziku, istaknem najznatnija prirucna djela, da bi se tim i u ñas pobudilo vise zanimanja za Bosnu i Hercegovinu, i da bi ih svatko sam proucio ili proputovao, komu je god stalo do medusobnoga poznavanja i do nase i njihove buducnosti).

Nastavni vjesnik , knjiga sest strana 207-211

D. Franic.

Č a s o p i s "N a s t a v n i   v j e s n i k a"  k n j i g a  6  ,  1 8 9 0  g o d i n e

Heinrich Renner, austrijski novinar I putopisac, u vise je navrata boravio na tlu Bosne I Hercegovine.

Drugi put, 1895. godine , napravio je studijsko putovanje , koje mu je posluzilo kao osnova za izdavanje knjige o BiH, 1896. godine u Lajpcigu. Knjiga je 1900. godine prevedena I stampana u Sarajevu , a od tada je dozivjela vise desetina izdanja, uglavnom na njemackom jeziku.

Zadnje izdanje na bosanskom jeziku objavljeno je 2007. godine , u Sarajevu.

Nisam u posjedu bosanskog izdanja knjige, ali imam prvo njemacko izdanje. I pored upornog nastojanja da dodjem do prevoda dijela teksta Rennerove knjige, koji se odnosi na Gacko, nije mi uspjelo. Pa sam bio odlucio da objavljivanje ovog stiva ostavim za jesen.

Slusajuci, redovno, emisiju Radija RS “ Medaljoni u vremenu” koju vodi I uredjuje Slavko Podgorelec, naisao sam na tonske zapise tog teksta. Pa cu , dakle to , Slavkovo, citanje teksta knjige Hajnriha Renera, postaviti na sajt.

Kolega je opise Renerovog puta od Blagaja preko Gacka do Trebinja, podijelio u nekoliko emisija, pa mi se cini dobrim da uz originalne dijelove prvog izdanja knjige slusate putopis.

Postanska kocija iz toga vremena

Povratak sa pijace

Nevesinje

Gacko

Objavljeno maja 1. 2010

 Prezentirani tekst objavljujemo sa iskrenim nadanjem da ćete ga koristiti u svrhe koje ne mogu biti komercijalne. Očekujemo da ćete isti na ovoj stranici koristiti za čitanje u cilju vaseg ličnog obrazovanja, te da tekst nećete štampati na papir ili umnožavati i na bilo koji drugi način čineći ga za nekomercijalne svrhe dostupnim drugima.

Ova stranica ne ostvaruje zaradu-profit. Svi objavljeni tekstovi su radi budućeg naučnog istraživanja i obrazovanja posjetilaca. U te namjere vi ste dobrodošli. Istovremeno u koliko želite materijal sa ove stranice koristiti u bilo šta drugo, dužni ste od vlasnika autorskog  prava zatražiti odobrenje. Činjenica da je tekst objavljen na ovoj stranici ne daje vam pravo da sa njim raspolažete po vlastitom nahodjenju. U vezi sa tim ne snosimo nikakve posljedice uzrokovane vašim činjenjem.

 Fair Use Notice: This web site may contain copyrighted material the use of which has not always been specifically authorized by the copyright owner. We are making such material available in our efforts to advance the understanding of humanity¹s problems and hopefully to help find solutions for those problems. We believe this constitutes a Œfair use of any such copyrighted material as provided for in section 107 of the US Copyright Law. In accordance with Title 17 U.S.C. Section 107, the material in this web site is distributed without profit to those who have expressed a prior interest in receiving the included information for research and educational purposes. Consistent with this notice you are welcome to make Œfair use of anything you find in this web site. However, if you wish to use copyrighted material from this publication (web site) for purposes of your own that go beyond Œfair use, you must obtain permission from the copyright owner.