3.1. OBRAZOVNI NIVO MUSLIMANA (BOŠNJAKA) GACKA

            Prema pisanju hroničara,historiografa, novinara ,statističara, Gačani predstvaljaju svjetski fenomen u pogledu obrazovne strukture svoje populacije. U odnosu na broj stanovnika. Udomaćen je pojam: obrazovani Gačanin. To potvrdjuju i izreke u našem narodu: “Kroz Banja Luku ne pjevaj, u Sarajevu se ne hvali bogatstvom, a u Gacku ni za živu glavu ne pravi se važan i pametan.”  Nekada se pisalo “ da se Gačani rađaju sa fakultetom”, te da bi mogli formirati GANU (Gatačka akademija nauka).

            Gacko bi se moglo obilježiti i kao genetički resurs kadrova za nekadašnju Jugoslaviju, pa i šire.Po broju visokoobrazovanih kadrova impresivno djeluju otkrića do kojih smo došli u našem istraživanju i korištenjem podataka koji su ranije prikupljeni.

            Prema ovim podacima, Gačani su uvaženi akademici, profesori univerziteta, doktori i magistri nauka, umjetnici, sportisti, društveno politički  angažovani gradjani, zastupnici u vlasti, direktori, menadžeri…

            Titule akademika u Akademiji nauka i umjetnosti (ANUBIH) stekli su: Arif Tanović, Svetozar Zimonjić, Tihomir Vuković, a u SANU (Srpska akademija nauka) je bilo akademika iz Gacka.

            Na početku posljednje decenije XX stoljeća bilo je oko 40 doktora nauka, 46 univerzitetskih profesora, više desetina magistara i specijalista nauke.

            Naše istraživanje  o obrazovnoj strukturi Muslimana (Bošnjaka) Gacka pokazuje da je od 1945. do 1992. godine zvanje doktora nauke steklo 43, a zvanje magistra nauke 37, te preko 900 visoko obrazovanih stanovnika Gacka:

            Poznata je činjenica masovnog obrazovanja Gačana u SFRJ. Pred agresiju 1992. godine srpski nacionalisti isticali su da su Bošnjaci i Palestinci najobrazovaniji narodi na svijetu, da Bošnjaci imaju 1000 doktora i magistara nauke. Čini se da ih je uznemirila ova impozanta cifra.Godine 1964. Gacko, kao najmanji srez, imalo je 350 studenata ili više nego srez Prijedor kopji je desetak puta veći po broju stanovnika.

            Fenomenu obrazovanja Muslimana (Bošnjaka) Gacka doprinijelo je više faktora. Na prvom mjestu treba istaći ekonomske prilike, odnosno neprilike. Gacko je do 1974. godine pripadalo redu nerazvijenih općina. Zato su bile normalne ekonomske migracije. Postojala je uputa djeci od strane roditelja prema boljem životu:”Ako nećeš da učiš, eno ti planina Bjelasnica i Vučija Bara, pa čuvaj stoku i  hrvi se sa životom!”. Poznata je i tradicija školovanja Gačana. Još od srednjeg vijeka na dvoru Sandalja Hranića njegovana je pismenost i školstvo.Na pismenost je značajno uticala i dubrovačka kolonija u cerničkom kadiluku.Gacko se tada nalazilo na raskrsnici dvaju puteva između Zapada  (rimskog i dubrovačkog) i Istoka (perzijskog i arapskog), što je svakako uticalo na kulturni razvoj Gacka.

            U Cernici je 1664. godine postojala medresa (srednja škola) i dva mekteba (dvije vjerske osnovne škole). U cerničkoj medrsi školovali su se sinovi Omera-buljubaše Sarića . Mula Jusuf stekao je zvanje cerničkog kadije, Jahija imama, a Salih spahije (vojničko zvanje). Ovu tradiciju školovanja iz osmanskog perioda nastavile su generacije Sarića. Tako su Murat i Aziz završili studije u Beču. Murat Sarić, kako smo ranije istakli, bio je prvi dr. sci. medicine u Gacku i uopće iz Gacka.

            “Gajret”, kulturno-prosvjetno društvo Muslimana i Narodna uzdanica imali su značajnog učinka na obrazovnu politiku Muslimana pružajući materijalnu potporu nadarenim učenicima i studentima. Prema raspoloživim podacima na bečkom univerzitetu školske 1912/1913.godine od 100 Muslimana koji su tamo studirali, 16 studenata je bilo iz Gacka. Izneseni podaci za porodicu Sarić karakteristični su i a druge porodice Gacka: Tanoviće, Vukotiće, Hasanbegoviće, Pašiće, Fazlagiće…

            Kao primjer bez presedana i poređenja navodimo porodicu Tanović iz koje je 176 osoba steklo visoko obrazovanje od 1941. do 1992. godine. Među njimaje 11 doktora nauka i 13 magistara nauke, tri rektora univerziteta. Fenomen je  utoliko veći ako je  , naprimjer , jedna patrijarhalna porodica (Arifage Tanovića) iznjedrila 15 visokoobrazovanih članova, među kojima i dva doktora nauka , od kojih je Arif akademik.

            Realno je predpostaviti da su i uzori u porodicama imali snažnog uticaja na identifikaciju mladih članova.

            U Gacku se na sijelima raspravljalo koje selo ima više doktora i magistara pa je postojao i takmičarski duh u obrazovnoj sferi.

            Poslije Drugog svjetskog rata nastavljen je trend odlaska mladih iz Gacka. Zbog natnute hipoteke o ustaštvu, protežirani su mladići iz srpskog naroda i podupirani stipendijama.Poznato je da su , uglavnom , učenici Učiteljske škole u Mostaru iz srpskog naroda imali stipendije, dok Muslimani nisu dijelili taj kolač.

            Gačane krasi oštroumnost, snalažljivost i potvrđivanje. Na ove osobine utjecale su surove prilike gatačkog kraja, egzistencijalna upućenost na razvijanje strategije preživljavanja i opstanka. To svakako utiče i na razvoj mišljenja i uspješno rješavanje životnih problema.

            Podizanjem proizvodnih pogona (Rudnika i TE Gacko) mladi kadrovi su se vraćali u Gacko, što potvrđuje tezu o ekonomskim migracijama.

Bilješka o autoru*

     BAŠIĆ MEHMED, mr.sci. ekologije, profesor na Pegagoškoj akademiji u Zenici. Rođen 12.10.1935. godine u Bašićima. Roditelji: Hamdija i Đuma.

      Oženjen.Djeca: sin i kćerka.

     Obrazovanje: Učiteljska škola u Mostaru, Viša  pedagoška skola u Sarajevu  -  Odsjek biologija i hemija, Prirodno - matematički fakultet u Sarajevu - Odsjek bologija. Godine 1985. magistrirao je na PMF u Sarajevu, smjer biologija i zaštita životne sredine. Sada priprema doktorsku tezu na temu " Učenje putem rješavanja problema u nastavi biologije"

Prezentirani tekst objavljujemo sa iskrenim nadanjem da ćete ga koristiti u svrhe koje ne mogu biti komercijalne. Očekujemo da ćete isti na ovoj stranici koristiti za čitanje u cilju vaseg ličnog obrazovanja, te da tekst nećete štampati na papir ili umnožavati i na bilo koji drugi način čineći ga za nekomercijalne svrhe dostupnim drugima.

         Ova stranica ne ostvaruje zaradu-profit. Svi objavljeni tekstovi su radi budućeg naučnog istraživanja i obrazovanja posjetilaca. U te namjere vi ste dobrodošli. Istovremeno u koliko želite materijal sa ove stranice koristiti u bilo šta drugo, dužni ste od vlasnika autorskog  prava zatražiti odobrenje. Činjenica da je tekst objavljen na ovoj stranici ne daje vam pravo da sa njim raspolažete po vlastitom nahodjenju. U vezi sa tim ne snosimo nikakve posljedice uzrokovane vašim činjenjem.