Grad Gacko je varošica na sjeveroistočnom rubu visokog Gatačkog polja, u istočnoj Hercegovini, na nadmorskoj visini 960 metara sa 2602 stanovnika.Gacko je sjedište depopulacijske općine, površine 736 kilometara kvadratnih i nalazi se između susjednih općina: Stolac, Foča, Bileća, Nevesinje i Kalinovik u BiH, i Nikšić u Crnoj Gori.

      Da je Gacko  i stvarno depopulacijska općina pokazuje pregled:

Prema posljednjem popisu stanovništva izvršenom 1991. godine, u općini Gacko živjelo je 10,844 stanovnika, od čega prema nacionalnoj strukturi: 6.849 ili 62,16% Srbi, 3.830 ili 35,32% Bošnjaci, 29 ili 0,27% Hrvati I 136 ili 1,2% ostali.

            Prema ovom popisu , u općini je bilo 2.897 domaćinstava sa 3.797 stanova. Gustina stanovništva iznosila je 14,7/km² . Bošnjaci su živjeli u 30 sela i samom gradu sa 342 domaćinstva, dok su u samom gradu činili 52% ili 1.123 stanovnika.

            Grad Gacko do dolaska Austro-Ugarske zvao se Metohija. Ovaj gradić nalazi se na magistralnom putu Dubrovnik-Sarajevo. Iznad Gacka je planinski prevoj Čemerno (1424 m) sa razvođem jadranskog i crnomorskog sliva. Prije prijevoja nalazi se jezero, odnosno vještačka akumulacija vode – Klinje, ili Gradac.

            Ovo jezero nastalo je podizanjem prve vještačke lučne , kamene brane na Balkanu u vrijeme austrougarske uprave. Branom je pregradjena kraška ponornica Mušnica. Brana je visoka 26 m, duga 104m , široka 4,6m, a građena je projektu francuskog inženjera Kroutza, od 1892 do 1896. godine. Za izgradnju brane utrošene su 848.474 krune. Nalazi se na nadmorskoj visini 1.030 m, a udaljena je 8 kilometara od Gacka prema Čemernu. Akumulacija sadrži 1,7 milijuna metara kubnih vode koja je služila za navodnjavanje Gatačkog polja. Godine 1974. akumulacija je proširena uzvodno čija se voda koristi za potrebe Termoelektrane Gacko. Uz samu akumulaciju izgradjena su dva motela – “Klinje I “Poljana”.

            U blizini Gacka je i Nacionalni park “Sutjeska” s prašumskim rezervatom Perućica. To je jedna od najočuvanijih prašuma u Evropi. Lijevo od magistralnog puta  s Čemerna odvaja se makadamski put koji prolazi preko Zelengore, jedne od najljepših planina Balkana s nadmorskom visinom 2,010 m, s dva jezera, dva gorska oka Borilovačko (Gornje) i Donje bare, u čijim se vodama ogledaju vrletni visovi Zelengore. Na Zelengori protiru se planinski pašnjaci i livade gdje su se odvajkada napasala stada Poljoprivrednog dobra Gacko.

            Do rata, odnosno agresije na BiH 1992-1995. godine, privredni i kulturni razvoj Gacka bio je u stalnom usponu. Uglavnom , ekonomski razvitak općine Gacko baziran je na prirodnim resursima kojima raspolaže ovo područje. To su, prije svega: proizvodnja uglja i električne energije, biljna i stočarska proizvodnja, te turizam i ugostiteljstvo.

            Od privrednih objekata poznati su: Rudnik uglja, sa mogućnošću eksploatacije oko 170 godina, Termoelektrana Gacko, instalisane snage u prvoj fazi 207MW, čija je izgradnja započela 1974. godine, a 1983 godine puštena u pogon. Iz generatora je poteklo 1.565,000 KWS električne enrgije. Zatim Poljoprivredno dobro Gatačko polje, Gradjevinsko preduzeće “Gat”, Tvornica dekorativnih platana “Bilećanka”, Šumsko preduzeće “Velež”, te više turističko-ugostiteljskih objekata, kao što su : hotel “Metohija” (uspomena na nekadašnji naziv mjesta), moteli “Klinje”, “Košuta”, “Poljana”, “Sastavci” i “Hercegovo vrelo”. Tako je u privredi 1991. godine bilo zaposleno 2928, a u vanprivrednoj djelatnosti 331 stanovnik Gacka, Rudnik i Termoelektrana Gacko zaposljavali su 1700 radnika. Od 110 općina u BiH, Gacko se nalazilo na 70 mjestu po uposlenosti stanovništva.

            Školska mreža osnovnog i srednjeg obrazovanja bila je veoma razvijena i pokrivala je potrebe općine. Osnovne škole nalazile su se u Gacku, Havtovcu, Kuli Fazlagića. Fojnici, Nadanićima i Bistrici, sa 56 odjeljenja, odnosno 1654 učenika i 67 nastavnika.

            Od srednjih škola u Gacku je postojao Srednjoškolski centar “Šućrija Ćimić”, u čijem  sastavu su djelovale: Gimnazija, Elektrotehnička i Mašinska škola, sa 14 odjeljenja, 558 učenika i 23 nastavnika.

            Od davnina Gacko je poznato mjesto po velikom broju studenata i do današnjih dana ostalo genetički resurs kadrova na širem području Balkana, pa i dalje.

            ….

            1.2. GATAČKO POLJE

            Kraška polja spadaju među tipične oblike krasa u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Ova polja pružaju se od jugozapada prema jugoistoku. Prema Jovanu Cvijiću, kraška polja su već u tercijeru bila jezera i tada su imala oblik u vidu kade ili škipa[4].

            Gatačko polje, prema Cvijiću, pripada južnim hercegovačkim kraškim poljima. Okružuju ga planine: Lebršnik i Ponikve, sa sjevera, Bjelasnica, Baba i Đed, sa zapada, Somina I Gat, sa juga, i ogranci Lebršnika sa istoka.

            Gatačko polje je dugačko 24km, a široko oko 5 km, površine 52 km²  i nalazi se na nadmorskoj visini 930-990m. Uzvišenjem Glavice ovo polje je podijeljeno na Gornje (Veliko) polje i Donje (malo, Kuljsko) polje. Preko 80% ovog polja nalazi se u gruntu Bošnjaka Gacka.

            Ovo kraško polje u cijelosti je obraslo livadama-kosanicama i pašnjacima, dok se oranice nalaze na rubnim dijelovima polja, tj. na uzdignutim dijelovima.

            Poljem teče vodom bogata ponornica Mušnica, koja izvire ispod Čemerna. U Muljima ulazi u polje i teče prema sjeverozapadu i prima pritoku Gračanicu. Uvire u jamu Jasovicu ispoid Fazlagića Kule. Vode Mušnice ispod Bileće čine rijeku Trebišnjicu, koja ponire i javlja se kao rijeka Ombla u Dubrovačkoj rijeci.

            Rijeka Mušnica od kasne jeseni do proljeća plavi oko 45% polja. Prije melioracije polja, koju je izvršila Austro-Ugarska podizanjem brane na Klinju s regulacionim uređajima i kanalima, što je koštalo 276.688 kruna, 30% površine polja je bilo močvarno. Posebno su bili močvarni najniži dijelovi Malog polja ispod Fazlagića Kule, te između Medjuljića I Havtovca. Bolest malarija do melioracije polja, bila je veoma prisutna.

            Gatačko polje zbog blizine mora, nalazi se pod uticajem Mediterana. Zato se klima ovog područja karakteriše minimalnim oborinama u ljetnim mjesecima i maksimalnim oborinama u vrijeme jeseni i zime.Ovakva nepovoljna raspodjela padavina izaziva ljetnu sušu koja je pooštrena visokim temperaturama ljeti i suhoćom zraka. Zbog temperaturnih razlika između kopna i mora ovdje pretežno puše vjetar sjeverac, poznat pod imenom bura, koji ljeti jako isušuje zemljište, a zimi izaziva snježne mećave u kojima su mnogi Propoljani “zatrtali”, pa i zivot izgubili.

U ljetnim mjesecima biljkama stoji na raspolaganju 10-15% vlage , što se negativno odražava na hidrofilnu vegetaciju  livada i pašnjaka. Kolebanjima vlage doprinose i poplave u jesen i proljeće, pa suše koje su izražene ljeti.

            Zbog izražene nadmorske visine (950m) buđenje vegetacije kasni (april), dok se ljetni zastoj događa tokom jula. Srednja godišnja temperatura iznosi 8,3 stepeni Celzijusa, oborina 1663 mm, temperature najtoplijeg mjeseca 18,6 stepeni Celzijusa. “Klima Gacka očvrsne čovjeka”[5].

            Ovo područje po pedološkom sastavu pripada formaciji krede.Dno Polja sastoji se od aluvijalnih riječnih nanosa, kao i iz erozivnih nanosa koje su bujice spirale sa okolnih brda i planina. Ovo zemljište pripada aluvijalno-deluvijalnom tipu tla. Osnovicu dna polja čini mineralno tlo koje se većinom sastoji od laporastog materijala.Na mjestima gdje se voda duže zadržava spriječeno je razlaganje organske materije. Tu su se razvijale crnice. One su bogate humusom i tresetnim smeđim ugljem. Mjestimično su razvijene i smonice.

            Busike su svjedok nekadašnjih močvarnih dijelova Gatačkog polja. Nakon melioracije i naglog spuštanja razine vode ostalo je busenje u vidu “krtičnjaka”, truhljenjem oštrice (Carex elata).

            Reakcije tla su slabo kisele do neutralne (7,26-6.58pH), što svakako pogoduje bujnom razvoju flornih elemenata ovog polja.

Ilustacije u knjizi rad su akademskog slikara Muhameda Bajramovića

Bilješka o autoru*

    BAŠIĆ MEHMED, mr.sci. ekologije, profesor na Pegagoškoj akademiji u Zenici. Rođen 12.10.1935. godine u Bašićima.

    Roditelji: Hamdija i Đuma. Oženjen.Djeca: sin i kćerka.

    Obrazovanje: Učiteljska škola u Mostaru, Viša  pedagoška skola u Sarajevu  -  Odsjek biologija i hemija, Prirodno - matematički fakultet u Sarajevu - Odsjek bologija. Godine 1985. magistrirao je na PMF u Sarajevu, smjer biologija i zaštita životne sredine. Sada priprema doktorsku tezu na temu " Učenje putem rješavanja problema u nastavi biologije"

Prezentirani tekst objavljujemo sa iskrenim nadanjem da ćete ga koristiti u svrhe koje ne mogu biti komercijalne. Očekujemo da ćete isti na ovoj stranici koristiti za čitanje u cilju vaseg ličnog obrazovanja, te da tekst nećete štampati na papir ili umnožavati i na bilo koji drugi način čineći ga za nekomercijalne svrhe dostupnim drugima.

         Ova stranica ne ostvaruje zaradu-profit. Svi objavljeni tekstovi su radi budućeg naučnog istraživanja i obrazovanja posjetilaca. U te namjere vi ste dobrodošli. Istovremeno u koliko želite materijal sa ove stranice koristiti u bilo šta drugo, dužni ste od vlasnika autorskog  prava zatražiti odobrenje. Činjenica da je tekst objavljen na ovoj stranici ne daje vam pravo da sa njim raspolažete po vlastitom nahodjenju. U vezi sa tim ne snosimo nikakve posljedice uzrokovane vašim činjenjem.