Mulji se nalaze oko dva kilometra istočno od Havtovca i smjesteni su uz desnu obalu rijeke Mušnice, oko koje ima više riječnih otoka. Mjesto je dobilo svoje ime po plodnom mulju i bilo je naseljeno i prije turske okupacije.Kada je Bajo Pivljanin 1683. navalio s nekoliko stotina uskoka na Kazance i zapalio ih, odavde su svi muslimani izbjegli, a što nije izbjeglo bilo je pobijeno ili odvedeno u sužanjstvo. Priča se da je kazanački paša sa najmlađim sinom bašom Mehmed-begom pobjegao tada u Mulje i u njima se stalno nastanio.[110] Dalje se priča da su prije doseljenja kazanačkog paše u Muljima živjeli : Alija Novljanin, Jovan Bijelić i neki Okiljević, koji se smatraju starenicima. Paša ih je iz Mulji protjerao i ovdje se s dijelom porodice sam nastanio. Stariji mu sin Hasan-beg bio se ranioje nastanio u Avtovcu i od njega potječu Hasanbegovići.

            Od spomenutog Baše Mehmed-bega vuku porijeklo Pašići, koji su od konca 17, stoljeća pa sve do 1941, godine u Muljima živjeli i ovdje imali kuće i posjede. Ovo je jedina muslimanska porodica koja je živjela u Muljima i imala ih u svom posjedu. Pašići su bili age kojima su kmetovi zemlju obradjivali. Iz gruntovnih knjiga koje se čuvaju u Općinskom sudu u Gacku, vidi se da su Pašići, pored Mulji, imali  koncem prošlog stoljeća još posjede u Kazancima, Slivljima i nekim drugim mjestima gatačke općine. Vratlo je bilo planina Pašića na koju su oni stoku izgonili. Koncem prošlog stoljeća u Muljima je živjelo 25 domaćinstava ove stare razgranate porodice.

            U Muljima  nikada nije postojala džamija i Muljani su petkom i bajramima išli u džamiju u Havtovac. Od islamskih ustanova ovdje se nalazio samo mekteb koji je u prvoj polovini prošlog stoljeća sagradio, sa ostalim Pašićima, hadži Ago (Hadžaga) Pašić. To je bila  mala prizemna zgrada od dvije prostorije oko 10 x 8 x  5 metara. Služio je i za  mesdžid u kome su Muljani uz ramazan teraviju klanjali. Srušen je u  avgustu 1915 godine, kada je Planinopivski bataljon zauzeo Mulje i zapalio ih.[111] 

            Obnovio ga je koncem prvog svjetskog rata Ćosaga Muljanin (Pašić), sin spomenutog Hadžage. Ovaj mekteb su izdržavali i mualima plaćali Pašići. Smail ef. i Jusuf ef. Muljanin i Derviš ef. Džeko, bili su mualimi u ovom sibjan-mektebu. Srušen je u toku prošlog rata i vide mu se još temelji na čijim je omedjinama već naraslo jedno veliko drvo. Stotinjak metara niže ovih omeđina nalazi se Pašića harem u kome su nišani u toku prošlog rata uništeni. Nedaleko od harema vide se još ostaci ruševina Pašića kuća koje su u toku prošlog rata srušene .

            Neki Pašići su iz svojih ličnih razloga nazivali sebe Muljanima. Ćosaga Muljanin bio je u svoje vrijeme veoma ugledna ličnost u ovom kraju. Priča se da je išao u Beč kod cara Franje Josipa i bio sa njim intiman prijatelj. Pomagao je sve kulturno-prosvjetne i humanitarno-socijalne akcije i bio dobrotvor Gajreta. Umro je u Havtovcu 1925. godine i sahranjen u haremu kod džamije.[112] Pašići su iz Mulji iselili1941. godine i od tada ovdje ne živi niko od muslimana. Njihova imanja su dijelom otkupljena, a dijelom nacionalizovana.