Havtovac (danas Avtovac) je udaljen od Gacka šest kilometara i dijelom smješten na strmoj padini nedaleko od magistrale Dubrovnik-Sarajevo.Svoje ime dobio je po havtovini, koje u ovom kraju mnogo ima, i ranije se zvao Havtovi Do. Od austrougarske okupacije 1878. privredni je centar jugositočnog dijela gatačke opštinne i ima čaršiju u kojoj je sve do 1941. bilo više trgovačkih i zanatskih radnji.[73] Od islamskih objekata ovdje se danas nalazi samo džamija, omedjine mekteba i tri harema, u kojima su nišani u toku prošlog rata polupani i uništeni.

            Džamija je situirana u gornjem dijelu harema stotinjak metara iznad ceste koja se na ulazu u Havtovac odvaja od magistrale Gacko-Bileća i vodi u Lipnik, Samobor, Garevu, Brljevo i Kazance. Lokalitet dominira okolinom i džamija sa kamenom munarom privlači pogled putnika koji iz Dubrovnika i Trebinja putuje u Gacko  i dalje.Gradjena je od lomljenog kamena i bila je pokrivena cetvorovodnim krovom pod pločom.Uz desni zid  je prigradjena munara oktogonalna oblika visoka 12 metara.Ova džamija nema predvorja (sofa), kao ni ostale na području gatačke općine. Stradala je u toku prošlog rata kada su odmetnici pucajući u nju  iz raznovrsnog oružja srušili je tako da su od nje ostala samo četiri ruinirana zida i mecima izrešetana munara.Džematlije su je 1974. obnovili, doveli u prvobitno stanje i pokrili crijepom.Enterijer joj zaprema 81 metar kvadratni površine i upisana je u gr.ul.k.o. Avtovac br.22 kat.čest 59/19.

            Na jednoj zaravni, pedesetak metara poviše džamije, sagradjena je nepoznate, a prije 1886. mektebska zgrada koja je kasnije više puta opravljana.Zapremala je 87 metara kvadratnih površine i upisana je u gr.ul. pod istim brojem kao i džamija.Ova je zgrada srušena u toku prošlog rata i danas joj se vide samo omeđine.Na području gatačke općine radila su 1906, samo dva mekteba, u Gacku i Havtovcu.Te godine je na području ove općine živjelo 5,000 muslimana.[74]

            Džamija i mekteb su zadužbine Hasan-bega Hasanbegovića, najstarijeg sina kazanačkog paše koji je 1684, ovdje iz Kazanaca doselio kada ih je Bajo Pivljanin popalio  i kada su odavde svi muslimani izbjegli. Prema evidenciji odbora IZ-e Gacko sagradjena je 1690. i kasnije više puta opravljana.Priča se da je vakif umro u prvoj polovini 18, stoljeća i sahranjen u haremu kod džamije.Prema drugoj  verziji ovog predanja vakif je bio Murat-beg i on je ostalim Hasanbegovićima džamiju I mekteb u Havtovcu sagradio.[75]

            Sve dužnosti u ovom vakufu vršili su do konca prošlog stoljeća vakifovi potomci, jer su oni bili prva muslimanska porodica koja se nakon izgona muslimana iz Kazanaca u ovom mjestu naselila. Ne zna se koliko ih je bilo i kako im je bilo ime, a posljednji su bili Ali ef. mula Dervo Hasanbegović. Poslije njega je kratko vrijeme imamsku i mualimsku dužnost vršio ovdje neki Hadžija iz Foče, a od 1907. do 1941. godine Abdulah ef. Kurspahić. On je, pored imamske i mualimske  dužnosti, mnogo radio na  prosvjećivanju muslimana ovog kraja i aktivno je učestvovao u svim kulturno-prosvjetnim i humano-socijalnim  akcijama. Bio je član i dobrotvor kulturno-prosvjetnog društva Gajret. Njegovom inicijativom podignute su na području gatačke općine dvije osnovne škole i otvoreno i radilo više mektebskih kurseva.[76] On je bio posljednji imam u Havtovcu, jer džamija od 1941. nema imama. Dok je radila, gravitirala su joj sela Medjuljići, i Mulji.

            Uz džamiju se nalazi prostran harem u kome je ranije bilo mnogo nišana s raznim dekoracijama i natpisima pisanim arapskim pismom. U ovom haremu su se pretežno sahranjivali umrli članovi porodice Hasanbegovića. Svi nišani u ovom , kao i u druga dva harema, u toku prošlog rata su polupani i uništeni. Vide se još na više mjesta samo velike kamene ploče kojima su grobovi ogradjeni.

            Vakuf džamije u Avtovcu imao je u svom posjedu tri harema i pet oranica i kosanica koje zapremaju 9,108 metara kvadratnih površine i koji su upisani u gr. ul. br. 22, 23, 87, 501 i 872.[77] Iz prihoda ovih nekretnina davala se je plaća imamu, koji je vršio i mualimsku dužnost u ovom mjestu.

            Hasanbegovići su prva muslimanska porodica koja se je koncem 17, stoljeća u Havtovcu naselila i čiji potomci i dans ovdje žive. Pored džamije i mekteba, oni su u polju pod Havtovcem imali kulu. Nju je , po svoj prilici, sagradio Bešir-aga Hasanbegović koji je ovdje živio Havtovcu koncem 18. i početkom 19. stoljeća.

            Još bi trebalo reći da je Smail-aga Čengić, gatačko-pivski muselim, bio oženjen Beširaginom kćerkom Čelebijom.

            Hasanbegovići se ubrajaju medju najstarije muslimanske porodice u Hercegovini jer su oni, kao i Pašići iz susjednih Mulja, potomci Osman-paše Kazanca (Hercegovca), koji je bio bosanski valija 1683. godine. Uspomenu nanj čuva jedan veliki kompleks zemljišta na području susjedne katastarske općine Samobor, što je u gruntovnim knjigama upisan pod nazivom “ Hasanbegovića dolina” . Oni se , uz druge stare muslimanske porodice iz ovog kraja spominju u više narodnih pjesma u kojima se sljedeći stih često ponavlja:

            Od Havtovca Hasanbegovića…[78]

            Pored Hasanbegovića u Havtovcu su živjeli ili su na području ove katastarske općine imali posjede još sljedeće muslimanske porodice iz Hercegovine: Alijagići, Avdići, Babovići, Bašići, Begovići, Bijedići, Cilovići, Čampare, Čengići, Čole, (hadži Muharem), Čustovići, Ćimići, Dilberovići, Dizdarevići, Džinkovići, Džuburi, Fetahagići, Gadže, Hebibi, Hrustanovići, Husići, Mehići, Nukići, Ondobaci, Pašići, Poškovići, Prgude, Redžići, Resulbegovići, Sarići, Šehovići, Škaljići, Tanovići, Vukotići i Zvizdići. Koncem prošlog stoljeća u Havtovcu je bilo 30 muslimanskih domova. Godine 1964, ovdje je živjelo 20 muslimanskih porodica, koje su brojile 120 članova. [79]

            Uspomena na življenje muslimana u selima koja gravitiraju Havtovcu čuva se u više naziva raznih lokaliteta. U Lazarićima, koje leži s desne strane rijeke Mušnice, nalazi se vrelo ‘Hadžina pećina’. Izmedju Lazarića iI Milholjača postoji “Ljubovića hudut” ili “Begluci”, gdje su Ljubovići iz Nevesinja imali pojatu i guvno i ovdje preko ljeta stoku (hajvan) izgonili.

            Ovo zemljište su  početkom prošlog stoljeća prodali Bajram-agi Zvizdiću iz Gacka i danas se naziva “Ljubovića ždrijelo”. Do ovog posjeda je “Pajevića hudut”, a u strani se vide omedjine kuća u kojima su oni nekada stanovali.U Dobreljima na sjeverozapadnoj strani brda Gata postoje lokaliteti: “ Kurtova gomila”, “Zukova gomila” i “Salihov meteriz”. U ovom mjestu se vide i ruševine Čengića kule. Na području katastarske općine Samobor postoje kompleksi zemljišta koji su u gruntovnim knjigama upisani pod sljedećim nazivima: “Osmanovića dolina”, “Talova dolina”, “Hajdarove jame”, “Pod Panduricom” i “Mazlum”.