











|
|
| |
GATACKI KRAJOLIK
| Pise:
Dzevad Drljevic O Metohiji,
o Metohijanima,
o Polju i Brdu
|
Metohija bi malo mjesto.Ko
se rodio u njemu,u zvijezde ga je okiv’o. Ko je rijetko prolazio
tuda govorio bi: Metohija se nalazi bogu za ledima. Kuku onome ko se
samo fali cistim zrakom i zdravom vodom.Tesko je bilo pomiriti
oprecne stavove, niko ih nikad nece ni pomiriti.Ko bi urijetko
navratio opet bi govorio: ko bi vam zivio u ovome krsu, zimi pomete,
ljeti izgore. I vrijeme; i ljudi; i priroda; i baje; i zvjerke su da
bog sacuva. Nema sredine. Ne mores biti neutralan i nesvrstan, moras
biti na necijoj strani. Ko je slab i mlak mora se vremenom
preseliti u neko pitomije mjesto |

Varos se gradila i sirila pri kraju
polja, u stvari vise pri brdu. I sad ljudi nose kuce u brdo.
Nije zgoreg imati brdo za
ledima. Polje je ravno, od polja se zivjelo.Dvadesetak kilometra
dugacko, pet siroko, bez hlada, bez i jednog drveta. Po polju tek
pokoja uzdignuta glavica, da mozes sjesti i cudit se polju. Polje je
presjeceno sa dvije rijeke Musnicom i Gracanicom, koje se
sastavljaju pod Srdevicima i dalje nastavljaju ko jedana voda.
Metohijani Musnicu zovu jos i Boljusa. Ima izreka, kad neko nekom
ucini nakvu bruku i sramotu :Ne more to ni Boljusa saprati. S prva
polja su basce i njive; sadi se uglavnom krtola za ljude i blitva za
hajvan; sije se raz i senica, u novije vrijeme malo i djeteljina.
Dalje, dublje u polje se nastavljaju se sve ornica do ornice,
ogradene pridrugama i bodljikavom zicom. Poslije se nizu bare, gdje
je najbolji ukos i taj dio zemlje ”srce Gatackog polja” posjeduju
stari Metohijani. Jedan
dobar komad polja je skoro citavu godinu pokriven vodom i tu raste
sevar visok i ostar ko noz. Mores se na nj obrezati. Dobar je za
povrhe, baca se u jasle pred konje ili kad trava izda, valja sevara
imati u rezervi. Jedan dio polja je u privatnom vlasnistvu,drugi dio
polja je zadruzno, oduzeto poslije 1945. Polje se mora brzo sraditi
od kraja juna mjeseca do pocetka augusta.Ako se ne sradi brzo ili
isklasa i izgori trava ili se uvalja i prezrene ili opase svijetski
hajvan. Ako se naviljci hitro ne dignu, razvali ih hajvan ili ulije
kisa u njih i istruhnose. Zato u to vrijeme metohijani rade od
zvijezde do zvijezde,orelo-gorelo. Pokosena trava se prisusi u
otkosima i onda se prave naviljci ili ako su otkosi malo vlazni,
prvo se sijeno prigrabi i svileta u rovine, a poslije se prave
naviljci. Preko naviljka prebace se dva usukana uzeta od tek
pokosene trave ili od nakvasenog sijena. Ljudi sutke rade i samo
ponekad pogledaju u sunce. Ljudi pocrne bolje nego na moru. Poslije
se po svu noc mazu kisjelinom, da izvuce vatru iz izgorele koze.
Zene se ubrade, a muskarci vecinom stave na glavu kapu ili slamnati
sesir. Stariji vole nakvasiti rubac, zavezu cetiri cvora na cetiri
coska i stave na glavu, to rashladi. Glavna stvar u polju je voda,
bez vode ne mores nikud. Najbolja je voda iz staklene pletene
pletare; cuva se u vodi ili u dubokom hladu pokrivena sirovom
travom.Tako najprije sacuva studen.
| Neki ljudi, koji
nemaju svoju zemlju kupuju sijeno u travi ili u naviljku. Ako
kupuju u naviljku, obicno se naviljak dobro progaza ili ograbi;
sustina je da sto vise sijena stane u sto manje naviljaka.Valja
biti vjest, kad se prekida sijeno.Hajro Posko,vrijedan i imucan,
nevelik covjek samo bi sutke isao s cigarom u ustima od naviljka
do naviljka,saginjao se na koljena i uvlacio ruku do lakta u
sijeno i govorio,ne vadeci cigaru. |
 |
Gazeno! Pa isti put, radnje i pokreti kod
drugog,treceg i cetvrtog naviljka.Gazeno! Dabogda crko,ako u svakom
nema po pet kvintala.
Niko mu nije dorasto u tim poslovima.
Ljudi rade ko crvi, nicu naviljci zacas.Jos se prije
podignu. Do nedavno, sijeno se izgonilo na gvozdenim i gumenim
konjskim kolima. Na kolima stoji covjek sto razdijeva i vodi kola,
gleda da sijeno pravilno rasporedi, nanosi na coskove, da ne
pretegne na jednu stranu, da se kola gdje ne prevrnu. Isprva mu mogu
bacati dvojica, poslije jedan, da pazljivije vodi kola. Pred konje
se baci najbolja trava, da nisu gladni i da miruju. Kola se dobro
ograbe i dobro zavezu; dva konopa sa strane i jedan ili dva po
srijedi. Kocijas sjeda na sijeno bace mu cugle, on doda ruku
ostalima da se popnu i sjednu, svak na po jednu stranu. Ako su se
kola nagela, pa kocijas nije siguran, da more preko potoka ili
nakvog mrginja ili cuprije, jedan ili dvojica sa gvozdenim vilama
upiru u slabiju stranu. Iza kola se dobro prigrabi; ne valja da
slamka ostane na bari, slab je domacin. Kola se gone oprezno i
polahko, valja cuvati i sijeno i konje.
Sijeno se slaze u plastove ili zbija u pojate.Ako je
to na ravnu dobro je; ako je sto je u vecini slucajeva u po brda ili
na samom brdu, onda je to veliki napor i teret. Brgat i da ne
spominjem.
|
Naredna stranica |
|