Dr.Aida Vidan 4

Safet Hasanbegovic

Dr. Aida Vidan 4

ZLATOM VEZE, A BISERJE NIŽE...

“Embroidered with Gold, Strung with Pearls : The Traditional Ballads of Bosnian Women”*

*Zlatom veze, a biserje niže: Tradicionalne pjesme bosanskih žena

DISCLAIMER AND COPYRIGHT. The text presented here is intended for NONCOMMERCIAL USE and for the benefit of those who are not able to obtain the printed version.

Oni su pomenuti

Čitajući knjigu i dostupne transkripte razgovora sakupljača i kazivačica pjesama sačinio sam spisak imena osoba koje su učestvovale u ovom projektu. Ovaj spisak odnosi se samo na sakupljanje ženske lirike (epika je sakupljana u nekoliko navrata i o tome će biti govora naknadno) i dio je naše želje da istraživačima pomognemo u odgonetanju rodbinskih veza među ovim osobama, radi narednih istraživanja zbirke i građe u njoj.

U projektu su učestovali:

Ibrahim Hrustanović

Hasnija

Delva

Hanifa

Halid Dizdarević

Đula

Hamdija Šaković

Emina

Ćamila

Hajrija

Zehra

Delva,

Najla

Zehra

Almasa Zvizdić

Almasa

Salih

Raba

Zulka Tanović

Vezirka

Dževahira

Kana

Mena

Stoja Bjeloglav *

Halima Hrvo

Fatima Biberović koja pravi kolače**

Derviša Kažinić

Pašana Avdić

Djula Čampara

Arifa Kurtović

Mulija Isović

Haska Dilić

Hata Ovčina

U knjizi autorica daje osnovne biografske informacije o nekim od osoba od kojih su pjesme skupljane:

Dilić Haska,

rođena je ranih 1890-tih na Planoj, opština Bileća, njenih je 59 pjesama u Parry-jevoj kolekciji, od čega i jedna u knjizi.

Dizdarević Đula,

rođena je sredinom 1860-tih u Muljima, njenih je 338 pjesama u Parry-jevoj kolekciji, od čega i trinaest u knjizi.

Hrustanović Hasnija,

rođena je kasnih 1860. ili ranih 1870-tih u Kuli Fazlagića njenih je 466 pjesama u Parry-jevoj kolekciji, od čega i trideset u knjizi.

Ovčina Hata,

rođena je 1884. godione u Prijevoru, opštiina Bileća, njenih je 6 pjesama u Parry-jevoj kolekciji, od čega i jedna u knjizi.

Šaković Delva,

rođena je 1882. godine u Kuli Fazlagića, njenih je 145 pjesama u Parry-jevoj kolekciji, od čega i dvije u knjizi.

Šaković Emina,

rođena je 1881. godine u Muljima, njenih je 330 pjesama u Parry-jevoj kolekciji, od čega i petnaest u knjizi.

Šaković Hajrija,

rođena je u sredini 1910-tih godina, nema zapisa o godini rođenja, njenih je 49 pjesama u Parry-jevoj kolekciji, od čega i jedna u knjizi.

Šaković Najla,

rođena je 1900. godine u Kuli Fazlagića, njenih je 85 pjesama u Parry-jevoj kolekciji, od čega i jedna u knjizi.

Šaković Zehra,

Rođena je 1894. godine u Gacku, njenih je 67 pjesama u Parry-jevoj kolekciji, od čega i jedna u knjizi.

Tanović Kana,

rođena je sredinom 1840-tih u Zagorju (autorica kaže u regionu Gacka, vjerovatno se misli na Zagorje u opštini Kalinovik), njenih je 47 pjesama u Parry-jevoj kolekciji, od čega i dvije u knjizi.

Tanović Merna,

rođena je 1899. godine u Gacku, njenih je 48 pjesama u Parry-jevoj kolekciji, od čega i jedna u knjizi.

Tanović Zulka,

Rođena je 1879. godine u Gacku, njenih je 128 pjesama u Parry-jevoj kolekciji, od čega i jedna u knjizi.

Zvizdić Raba,

Nema biografskih podataka o istoj, njenih je 178 pjesama u Parry-jevoj kolekciji, od čega i jedna u knjizi.

Biografskih informacija o ostalim osobama koje su sudjelovale u projektu, a čija smo imena objavili na ovoj stranici nemamo.Neke od tih informacija, vjerovatno, sadrže zapisi razgovora sa kazivačima pjesama ili njihovim srodnicima, no autorica se nije bavila tim dijelom zbirke.

Molimo posjetioce stranice da u , skladu sa svojim saznanjima pomognu odgonetnuti ko su ostale osobe o kojima nemamo podataka. Nekih od ovih imena sjetiće se većina čaršijana, stanovnika Metohije, pa neće biti teško rekonstruisati ko su i u kakvim su robinskim odnosima sa zapisivačima i ostalim kazivačima pjesama.

Ovi podaci su od izuzetne važnosti za daljnja proučavanja zbirke, a posebno dio koji se odnosi na rodbinske odnose među njima.

Bez naše pomoći na ovom planu, istraživaćima će biti puno teže odgonetnuti mnoge zagonetke, koje mi nosimo u svojoj memoriji, kao dio rodbinske, prijateljske ili jednostavno čaršijske memorije.Od velike važnosti je , na primjer, rodbinska vezanost dvojice glavnih zapisivača, Hamdije Šakovića i Ibrahima Hrustanovića, sa kazivačicama pjesama. Naravno ovo je samo primjer koji se odnosi na sva druga pomenuta imena. Svoja saznanja možete nam uputiti putem e-maila, na prvoj stranici sajta.

* Stoja Bjeloglav je iz Gacka, pravoslavne je vjere

i u vrijeme zapisivanja pjesama (dakle 1935) bilo joj je 60 godina.

** Fatima se preziva Biberovic, ne znamo koliko joj je bilo godina kada je snimljen intervju s njom, ali vjerojatno se to negdje spominje u toku intervjua i trebalo bi potraziti.Ova kazivačica je zanimljiva po tome sto je pjevala na bosanskom, turskom i albanskom.

(Mislimo da joj je to prezime od muža koji je bio negdje sa Kosova. Bavio se svim i svačim, čak i krađom, te je bio zatvaran i ona je bila pobjegla do njega.Trebalo bi vidjeti koje joj je djevojačko prezime.U tom periodu kada su pjesme snimane, živjela je kod jedne od žena koje su bile prisutne jer su Fatima i ta žena u rodu, što ukazuje da je Fatima rodom iz Gacka ili okolice.)

Muhamed Halilović - Bosnian Old Dishes

Autorica knjige, Dr.Aida Vidan, rodjena je u Splitu. Završila je Filozofski fakultet u Zagrebu,a doktorsku disertaciju odbranila na Harvardu.

Prilikom svoje posjete Harvard Univerzitetu,Dr. Vidan se je 1990. godine prvi put susrela i upoznala sa Albertom Lordom , čovjekom koji je bio jedan od dvojice istrazivaca koji su 1934/1935 prikupili ove materijale.

Medjutim, njihov glavni interes su bile duže epske pjesme (najduža ima preko dvanaest hiljada stihova!) koje su uglavnom snimali po Sandžaku, narocito u Bijelom Polju, ali i u Gacku i ostalim mjestima Hercegovine. Neki od njihovih najboljih kazivača tamo su bili Avdo Međedovic i Salih Ugljanin. Kraće ženske pjesme su zapisali usput i tek su im poslije posvetili pažnju, iako ne toliku koliku epskim pjesmama.

Naime,objavljena je samo jedna studija ženskih pjesama iz Gacka, koju su napravili Albert Lord i Bela Bartok* 1951,u kojoj se uglavnom analizira glazbeni aspekt.

Nedugo nakon smrti Alberta Lorda,1991 primljena je na doktorat na Harvardu i asistirala je pri sortiranju materijala u Parry kolekciji. Bila je oduševljena kvalitetom i ljepotom balada i lirskih pjesama, a takodjer i iznenađena da im je posvećeno tako malo pažnje, te ih je počela prepisivati i proučavati. Tako je nastala knjiga koju vam predstavljamo.

Autorica radi na novom projektu koji uključuje sve tekstove koje su prikupili Ibrahim Hrustanović i Hamdija Saković i koji ce biti objavljen samo u originalu, u nadi da će se na taj način Bosni vratiti bar jedan dio onoga što je od nje, tih tridesetih godina prošlog stoljeća, posuđeno - zapisano i zvučno zabilježeno.Ta nova zbirka će, moguće,sadržavati i neke od tonskih zapisa.

Naredni,autoričin projekat koji je pri kraju,je velika tematska baza podataka balada i lirskih pjesama iz Parry kolekcije (većinom iz Gacka i okolice),dakle preko jednaest hiljada unosa. Ova baza podataka će sadržavati imena nekoliko stotina kazivačica s informacijama o rodbinskim vezama, i svemu što se moglo saznati na osnovu intervjua i onoga što su sakupljači zabilježili, kao i informacije o tipu pjesme i sl.

* Čuveni mađarski kompozitor

Jedini recenzijski napis o knjizi Dr. Aide Vidan, na našim jezicima uvrstio sam u priloge na ovoj stranici i njega možete naći ovdje.

Naglašavamo da su originalni arhivski snimci i prepisi na ovoj stranici, iz “ Milman Parry Collection of Oral Literature, Harvard University”. Želimo da zahvalimo svima u “ Milman Parry Collection of Oral Literature” koji su nam dali dozvolu i omogućili da kostimo ove informacije na stranici “Gacko.net”. Posebno se zahvaljujemio Davidu Elmeru, pomoćniku kuratora, u pomenutoj kolekciji.

We want to point out that the original archival recordings and transcripts are contained in the Milman Parry Collection of Oral Literature, Harvard University.We would like to thank everyone at the Milman Parry Collection of Oral Literature who have enabled and given us permission to use this information on our website.
Special thanks to David Elmer, assistant curator with the Milman Parry Collection of Oral Literature.

Przentirani tekst objavljujemo sa iskrenim nadanjem da ćete ga koristiti u svrhe koje ne mogu biti komercijalne. Očekujemo da ćete isti na ovoj stranici koristiti za čitanje u cilju vaseg ličnog obrazovanja, te da tekst nećete štampati na papir ili umnožavati i na bilo koji drugi način čineći ga za nekomercijalne svrhe dostupnim drugima.

Ova stranica ne ostvaruje zaradu-profit. Svi objavljeni tekstovi su radi budućeg naučnog istraživanja i obrazovanja posjetilaca. U te namjere vi ste dobrodošli. Istovremeno u koliko želite materijal sa ove stranice koristiti u bilo šta drugo, dužni ste od vlasnika autorskog prava zatražiti odobrenje. Činjenica da je tekst objavljen na ovoj stranici ne daje vam pravo da sa njim raspolažete po vlastitom nahodjenju. U vezi sa tim ne snosimo nikakve posljedice uzrokovane vašim činjenjem.

Naredna stranica predhodna stranica

This site was last updated 10/14/06