* Objavljujuci ove, davne, zapise iz Gacka
i njegove prošlosti
zapitah se,
ne jednom,
ko su pisci ovih tekstova? Ko su ljudi ,
što tih davnih godina , na kraju devetnaestog i pocetku
devetnaestog početku vijeka, dakle, najmanje,104 godine
unazad
,katkad
i više,, pisahu ove zabilješke?
Proteče cijeli jedan vijek.Iz gatačke vale put svijeta podje
nepregledna rijeka školovanih ljudi, nebrojeni magistri ,
doktori, nauka, profesori univerziteta....
No ne osta mnogo zapisa o Gacku iz vremena , iza ovih. Kao
da se stidjesmo vremena u kojima živjesmo, i kraja iz kojeg
potekosmo. Sa
zaljenjem moram konstatovati da znam samo za nekoliko,
napisanih, porodicnih genealogija, gatackih.
Ako o svojoj familiji ne pisasmo, malo je
vjerovatno da o cemu drugome, jesmo. U cestim kontaktima sa
poznanicima I Gacanima, uopste, ne propustam priliku da
kazem: Pisite svoja sjecanja, zabiljezite rijeci svojih
predaka. O kvaliteti zapisa ne brinite. Neko ce nekada taj
zapis uciniti pismenijim, ali vrijeme koje propustamo, niko
I nikada nadoknaditi nece.
Udubite se u ove, objavljene, tekstove.Oni
samo opisuju Gacko iz nekog vremena. Nama neznanog.Kao sto
ce neke nove generacije sa zadovoljstvvom citati vasa
sjecanja. Iz vremena vama znanog.
DELIC
Stevan R.
bi učitelj. Ne znam od kuda dodje u
Gacko, ali Delića bi i osta u Bileći ili njenoj okolini. U
Gacku, tek jedna porodica. Nisam siguran da li je Stevan
Bilećanin, ali znam da je bio
učitelj i kasnije Upravnik škole u Gacku.
I znam da je bio veoma plodan sakupljač umotvorina i
tradicije kraja gatačkog. Uz njegovo, pominjaće se i druga
imena, ali najčesće ime prote Toma Bratića i Luke
Grdjića-Bjelokosića. O njima, nekom drugom prilikom.
Potrudih se i nadjoh , o jednoj od enciklopedija, za Toma
Bratica, sljedece informacije:
BRATIC, Tomo,
etnograf (Fojnica kod Gacka, 6.10.1971 - Mostar,
11.11.1929). Svestenik, bogosloviju zavrsio u Reljevu,
sluzbovao u Blagaju i Mostaru. Bavio se knjizevnim,
publicistickim i etnografskim radom . Sakupio i u Glasniku
Zemaljskog muzeja objavio obimnu i znacajnu etnografsku
gradju iz Hercegovine.Njegovi pokusaji tumacenja narodnih
tradicija dijelom su problematicni.
BIBL.: Zivot i djelo Bogdana Zimonjica, vojvode
hercegovackog, Pancevo 1895; Svadbeni i pogrebni obicaji na
selu u Gornjoj Hercegovini, GZM, 1903;Pabirci iz narodne
medicine u Hercegovini, ibid.;Narodne igre sa sijela i zbora
u Gornjoj Hercegovini (sa S. Delicem), ibid., 1905; Narodne
nosnje u Hercegovini, ibid., 1906.
R. Kaj.
Sahranjen je u groblju kod
pravoslavne crkve
u Mostaru:
Protojerej
TOMO A. BRATIĆ / rođen u Fojnici 6. X 1871 / † u Mostaru 11.
XI 1929. / cijeli svoj život posvetio je crkvi / narodu i
porodici koje je volio / s ljubavlju svoje velike duše /
Radio je i borio se za pravdu / i istinu i umro je vjerujući
u njihovu pobjedu / i vječnost / Neka mu bude laka zemlja /
i vječni pokoj / Grobnicu podižu zahvalni / supruga i djeca;
Vertikalna ploča je pravljena od crvenkastog rizla a tekst
je uklesan na bijelu mramornu ploču koja je zavrtnjima
pričvršćena za osnovu; nakon ove grobnice slijedi uska
površina sa pločom na kojoj nema teksta.
GRDJIC Luka
Bjelokosic
Mostar,1857-
Mostar, 1919, etnograf, publicista.
